PIIGS ugrožava euro-zonu

Nova kratica PIIGS (Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska) zadaje glavobolje gospodarskim stručnjacima i europskim političarima. Jer, ona simbolizira zabrinjavajuću situaciju u zoni primjene eura.

Nakon što je na vidjelo izašla katastrofalna situacija u Grčkoj, sve se više govori i o drugim "mastriškim griješnicima".

Španjolska je veća opasnost od Grčke

Recimo, o Španjolskoj i Portugalu. Stručnjaci upozoravaju da su te zemlje već nakon uvođenja eura bile sve manje konkurentne na svjetskom tržištu. Kada je to uočeno, one su, umjesto da provedu reforme, uglavnom poslovale na kredit, pri čemu su im pogodovale vrlo niske kamate u zoni primjene eura.

A onda su došle kriza i recesija, pa je i njihov državni deficit sve više počeo rasti. U prošloj godini on je u Portugalu iznosio 8,0 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a u Španjolskoj čak 11,2 posto - dakle, daleko iznad tri posto koliko dopuštaju mastriški kriteriji.

"Pravo krizno žarište nije Grčka, nego Španjolska", napisao je nedavno u svom blogu nobelovac Paul Krugman, a do sličnog je zaključka došao i "Financial Times". Jer, nije dovoljno samo uspoređivati brojke o zaduženjima, nego se mora uzeti u obzir da je španjolsko gospodarstvo četiri puta veće od grčkog, pa time i znatno važnije za funkcioniranje euro-zone.

Osim toga, prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, Španjolska će u ovoj godini biti jedina velika zemlja koja neće uspjeti ostvariti kakav-takav gospodarski rast.

Irska je na pravom putu

Na popisu "problematičnih" je i Irska. Ta otočna država u 2009. je zabilježila deficit od 12,5 posto, samo 0,2 posto manje od Grčke. Glavni uzrok su bili ogromni izdaci za spašavanje banaka. No, Vlada u Dublinu je reagirala već u prosincu i počela ozbiljnu sanaciju proračuna te time uspjela izbjeći opasnost od mogućeg državnog bankrota. Šef Europske središnje banke Jean-Claude Trichet je nedavno irski primjer za nošenje s krizom nazvao "zadivljujućim".

I Italija stvara glavobolje euro-zoni. Ona je u prošloj godini, doduše, imala deficit od "samo" 5,3 posto, ali ta zemlja je prezadužena već godinama i Vlada u Rimu do sada nije poduzela ozbiljnije mjere kako bi to promijenila.

Raspad euro-zone?

Dakle, u pet od 16 zemalja u kojima se kao nacionalna valuta koristi euro situacija je zabrinjavajuća. Na financijskom tržištu vlada bojazan da bi zbog toga uskoro posljedice mogle osjetiti i stabilne zemlje poput Njemačke, Finske ili Nizozemske, da bi se od njih možda ipak kad-tad moglo zatražiti da finacijski pomognu onima koji su zapali u teškoće te da bi euro mogao početi konstantno gubiti na vrijednosti.

Dapače, mnogi stručnjaci, poput poznatog ekonomista profesora Nouriela Roubinija iz New Yorka, upozoravaju da bi moglo doći i do raspada euro-zone, ukoliko se stanje u pet ugroženih država uskoro ne popravi.

Autor: ajg/AP/ Reuters/dpa

Odg. ur.: S. Matić