Piranski zaljev Hrvatsku gura prema istoku

Brojni njemački mediji mahom pišu o tome kako je "Slovenija nanovo povukla morsku granicu s Hrvatskom", a povodom početka provođenja arbitražne odluke o granici između dvije zemlje u Piranskom zaljevu. Tako primjerice portal Lübecker Nachrichten (LN Online) prenosi da su obje strane mobilizirale policijske snage kako bi se "izborile" svaka za svoju poziciju. "Zbog toga što su obje zemlje EU-članice, Europska komisija i njemačka vlada u Berlinu žele hrvatsku vladu nagovoriti na to da popusti. Ukoliko Hrvatska bude dugoročno odbijala prihvatiti i provesti arbitražnu odluku, prijeti joj tužba pred jednim EU sudom", piše LN Online.

Njemački dnevni list Die Welt na svojoj online stranici pod naslovom "Bizarni granični spor koji prijeti da dovede do raskola EU-a" donosi obuhvatniji tekst o čitavom sporu i njegovim eventualnim posljedicama. Taj list navodi da je taj spor "samo jedan od mnogih na Balkanu" te da bi ti sporovi mogli samo "ići na ruku istočnim Europljanima okupljenima oko Orbana i Kaczynskog". Die Welt napominje da bi spor oko Piranskog zaljeva "mogao eskalirati" zbog toga što Hrvatska želi bojkotirati primjenu odluke međunarodnog Stalnog arbitražnog suda oko povlačenja granice. "Hrvatska vlada, koja je najradije htjela da ta granica na moru bude 'pola-pola', odluku suda jednostavno želi ignorirati. Njezin argument: došlo je do potajnih dogovora između jednog slovenskog suca Arbitražnog suda i vlasti u Ljubljani. Stoga je presuda 'ništavna', kako glasi stav vlade Andreja Plenkovića", piše Die Welt.

Slovensko-hrvatske napetosti bi mogle biti kobne za turizam

List dalje analizira da bi te napetosti mogle "opteretiti ionako krhki suživot na Zapadnom Balkanu. A i turisti bi mogli osjetiti posljedice toga. Jer, nitko Slovence ne može spriječiti u tome da uskoro opet počnu provoditi oštre granične kontrole u smjeru Hrvatske. Na koncu, Hrvatska nije članica Schengena. A što to znači, to je Slovenija proteklog ljeta demonstrirala na nekoliko dana. Kilometrima dugi zastoji su bili posljedica toga. Za hrvatsku turističku branšu bi stroge kontrole na najvažnijoj putanji u smjeru Italije bile ogromna katastrofa. No, još problematičnija je velika šteta koju bi čitava ta stvar mogla nanijeti instrumentu arbitražnog sudskog postupka. Ako ta vrsta posredovanja uz pomoć nepristrane treće strane više ne bude uživala povjerenje i ne bude prihvaćena na svim stranama, Europska unija će izgubiti jednu važnu, ako ne i sredstvo djelovanja na Balkanu. Bruxelles se, naime, nada u to da bi se takvim arbitražnim postupcima mogli riješiti i drugi teritorijalni sporovi na Zapadnom Balkanu. Tu regiju obilježava veliki broj konflikata poput onog u Piranskom zaljevu. No, sada je čitava ta stvar u dobroj mjeri krenula po zlu."

Die Welt ističe da bi u idealnom slučaju potencijalni kandidati za Europsku uniju poput Crne Gore, Makedonije, Srbije ili Bosne i Hercegovine trebali prije početka pristupnih pregovora riješiti svoje bilateralne konflikte s EU-zemljama ili drugim susjedima koji nisu članice EU-a. "No, da je to teško ili čak nemoguće, to primjerom pokazuje ovaj slučaj na Jadranu. Hrvatska je na arbitražni postupak uopće i pristala kako bi bila primljena u EU. Slovenija je prije više od deset godina uložila veto protiv Hrvatske kao nove članice EU-a i od Zagreba kao protuuslugu za ukidanje veta zahtijevala promjenu pozicije", podsjeća Die Welt.

Slovenija smatra da je sada EU na potezu, piše dalje Die Welt, napominjući kako slovenski premijer Miro Cerar od zamjenika predsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa, koji posreduje u ovom sporu, očekuje da na početku 2018. godine predstavi plan o tome kako bi se arbitražna odluka mogla provesti u praksi.

"Promatrači strahuju da bi se, ukoliko Bruxelles bude kao i dosad zahtijevao priznavanje arbitražne odluke i provođenje povlačenja granice, u Hrvatskoj to moglo interpretirati kao neizravna podrška Sloveniji te da bi to moglo dalje pospješiti savezništvo s nacionalistima u Poljskoj i Mađarskoj. A to bi dugoročno gledano bio pravi eksploziv za europski projekt", upozorava Die Welt.