PISA - spas od sramote ili bruka BiH

Činjenica da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u regiji koja nije provela Međunarodno istraživanje procjene znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika - PISA, samo po sebi ne zaslužuje mnogo pažnje. Čak ni to da BiH nije sudjelovala u istraživanju PISA 2022. zbog zahtjeva iz Republike Srpske da bude vidljiva kao poseban subjekt u rezultatima testiranja. Pravi problem leži u činjenici da je polovica petnaestogodišnjaka u BiH funkcionalno nepismena i da prema testiranju iz 2018. zaostaje oko tri godine školovanja za svojim vršnjacima iz zemalja EU-a. I pored takvih rezultata resorno ministarstvo, koje je imalo pristup rezultatima iz 2018., nije učinilo ništa kako bi provelo potrebne reforme.

Krenimo redom. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH nadležna je između ostalog i za provedbu ovog sustava testiranja. S obzirom da su sve zemlje nakon pandemije bile zainteresirane za uvid u učenička dostignuća, gotovo svi su sudjelovali u istraživanju PISA2022. čiji su rezultati objavljeni početkom prosinca ove godine. No u BiH se to nije dogodilo, iako u nadležni kažu su proveli sve potrebne procedure.

Službeno su svi ZA

„Agencija je paralelno pregovarala s organizacijama OECD (PISA istraživanje), ali i IEA (TIMSS i ICILS), tražeći modalitete koji će ispuniti uvjete za sudjelovanje RS-a, osiguravajući im veću vidljivost unutar međunarodnih studija", rekli su za DW iz ove Agencije, ističući da su uslijedili i sastanci u Ministarstvu civilnih poslova BiH kako bi se ukazalo na značaj ovog testiranja i podataka koji bi bili dobiveni na taj način.

„Tek nakon što je Agencija, nakon niza dodatnih kontakata, ispitala dodatne modalitete sudjelovanja naše države, o tome sačinila informaciju koju je preko Ministarstva civilnih poslova BIH dostavila svim mjerodavnim ministarstvima obrazovanja u BiH, objedinila povratne informacije te pripremila sveobuhvatan odgovor i izjašnjenje na predmetno traženje Vlade Republike Srpske - konačna, cjelovita informacija dostavljena je Predsjedništvu BiH koje je nadležno za odobravanje međunarodnih ugovora", rekli su nam u agenciji, navodeći da je tada sve stopirano jer nije postojao politički konsenzus.

S obzirom da su sudjelovali direktno ili indirektno u cijelom procesu, zatražili smo informaciju od Ministarstva civilnih poslova u Vijeću ministara BiH, o njihovoj ulozi ali i eventualnoj koordinaciji između entitetskih ministarstava. Rekli su nam da je provedba ovih testova u isključivoj nadležnosti navedene Agencije, te da ministarstvo ne može preuzimati te obveze.

„Napominjemo da Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine kontinuirano od 2018. godine, a na upit Agencije, službeno izražava podršku sudjelovanju u međunarodnim istraživanjima, ali nema mogućnosti za preuzimanje u nadležnost bilo koje od aktivnosti po pitanju međunarodnih istraživanja u prethodnim ciklusima, a što vrijedi i za sve naredne", kaže za DW glasnogovornik Ministarstva civilnih poslova Zorica Rulj.

Vidljiva u testiranju

U Agenciji kažu da su ispunili sve preduvjete za provedbu procedure za sudjelovanje u PISA testiranju, ali da oni nisu donositelji bilo kakvih obrazovnih politika, niti je koordinacija između obrazovnih sustava i traženje suglasnosti njihova nadležnost.

„Sve odluke i politički pregovori trebali su biti završeni prije nego je Agenciji dodijeljen posao praktične provedbe međunarodnih istraživanja, a što je u direktnoj nadležnosti Predsjedništva BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH i nadležnih ministarstava obrazovanja. Dakle, Agencija bi, kao stručna institucija, trebala provoditi usuglašene politike, a ne raditi na njihovu usuglašavanju i koordinirati nadležne obrazovne vlasti", rekli su nam u Agenciji na naš upit.

Odluka je međutim stopirana mnogo prije nego što je stigla do Predsjedništva BiH, jer iz RS ne postoji interes za testiranjem u ovom obliku. Da je zaista tako, pokazuje odluka Narodne skupštine RS iz 2020. godine koja je na temelju veta tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na odluku o sudjelovanju BiH u PISA testiranju, podržala tu blokadu. I tada BiH nije sudjelovala jer se tražilo da „Republika Srpska bude vidljiva u testiranju".

„Nakon svakog međunarodnog testiranja Ministarstvo prosvjete i kulture trebalo bi imati ozbiljnu ekipu ljudi koji se dobro razumiju u statističku obradu podataka i obrazovni sustav. Oni nisu angažirani ni 2018., a imamo ozbiljne statističare koji znaju obrađivati podatke iz velikih baza podataka", kaže redovna profesorica na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Ivana Zečević. I navodi kako želi vjerovati da razlog nije odsustvo želje nadležnih institucija da urade taj posao.

Posebna vidljivost traži više novca

„Mi imamo tendenciju na našim prostorima da razmišljamo kako mi znamo kako se treba raditi i da je to dovoljno. I teško čujemo da nešto ne radimo kako treba, da se mijenjamo. Nama ne treba PISA testiranje da shvatimo da naš obrazovni sustav nije napravio obrazovnu reformu i da ne razvijamo funkcionalna znanja kod djece", kaže Zečević, koja je sudjelovala u istraživanju PISA iz 2018. godine u okviru radne grupe koja je obavljala recenziju izvještaja.

U Ministarstvu prosvjete su nam rekli kako smatraju da je „PISA testiranje vrlo bitno međunarodno istraživanje kada je obrazovanje u pitanju". Resorna ministrica Željka Stojičić kaže za DW da nema ništa protiv da RS sudjeluje u ovom testiranju kako bi se pokazalo znanje koje imaju učenici.

„Ono što je problem je što RS nije prepoznat kao posebna regija mjerenja i zbog toga cijeli proces za BiH nije ni proveden", kaže Stojičić, ističući odmah da je mišljenja da se to nije trebalo tako dogoditi.

Organizacija OECD, koja provodi PISA istraživanje, dozvoljava dodatne modalitete sudjelovanja uz uvjet prethodnog potpisivanja ugovora na državnoj razini. Veća vidljivost RS-a može se ostvariti kroz modalitet „pridružene regije". Međutim, to zahtjeva više novca, jer svaka država koja se prijavi sama plaća sve troškove testiranja.

„Svako pojedinačno ministarstvo obrazovanja može i treba pristupiti online dostupnoj bazi podataka te na osnovu svojih pristupnih podataka i oznake stratuma uraditi dodatne analize za područje svoje nadležnosti", poručuju iz Agencije, podsjećajući da su svim sudionicima ranijih istraživanja dostavljene pristupne šifre. Međutim, ni podaci iz posljednjeg testiranja nikada nisu obrađeni.

Neophodne hitne reforme

PISA nije slamka za koju se držimo već rezultat koji bi trebao pokazati razvijamo li funkcionalnost znanja, odnosno različite vrste pismenosti, kažu stručnjaci. Veliki propust je napravljen jer su izgubljeni potencijalni podaci za obrazovni sustav, a posla je mnogo.

„Kada pogledate da učenik devetog razreda završava razred sa 16 predmeta, kada uđete u nastavni plan i program i vidite koju količinu informacija naša djeca savladavaju, pravilnik o ocjenjivanu i pritiske, kako na nastavnike da ostvare sve ono što se od njih očekuje, a samim tim i na djecu, a da se od njih u ishodima učenja dominantno traže najniže razine znanja, ne treba vam PISA testiranje da vam ukaže na to da imamo ozbiljan problem", kaže profesorica Zečević.

Prethodna međunarodna istraživanja u kojima je BiH sudjelovala pokazala su kako je polovica petnaestogodišnjaka u BiH funkcionalno nepismena i kako zaostaje otprilike tri godine školovanja za svojim vršnjacima iz zemalja OECD-a (prema PISA2018), te kako četvrtina učenika četvrtog razreda osnovne škole ne dostiže ni najnižu razinu postignuća iz matematike i prirodnih znanosti (TIMSS2019).

Izgovor za sramotu

„Mi smo godinama bili u zabludi hvaleći naš obrazovni sustav, a ranija testiranja pokazuju da su djeca funkcionalno nepismena", kaže Zagorka Grahovac, profesorica engleskog jezika i knjiženosti iz Nevesinja i zastupnica Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS-a. Zbog toga su, kaže, izgovori o nepristajanju na PISA testiranje neutemeljeni.

„Pravi razlog je što ministarstvu nije u interesu da jasni podaci pokažu koliko je naš obrazovni sustav u katastrofalnom stanju. A sve to podvlači se pod priču o želji da RS bude posebno vidljiv", kaže Grahovac za DW.

Rezultati istraživanja PISA dijele se na tri razine - ukupan rezultat iznad 500, rezultat između 450 do 500 te rezultat ispod 450 koji je označen crvenom bojom. Rezultati za BiH u 2018. godini bili su 402,3 boda prosječne ocjene. BiH je bila u društvu Azerbajdžana i Perua, a bolje su bile Albanija, Srbija, Rumunjska, Bugarska i Crna Gora.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu