Pistorius u Prištini pozvao na dijalog sa Srbijom

Njemački ministar obrane Boris Pistorius pozvao je Srbe i Albance da sve riješe pregovorima: „Trenutni imperativ je dijalog i deeskalacija", rekao je socijaldemokratski političar prilikom susreta s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani u Prištini, prenosi dpa.

„Njemački kancelar je jasno istakao da je budućnost zapadnog Balkana u Europskoj uniji. I to mora biti put", rekao je Pistorius.

Dodao je da nitko ne može i ne smije biti zainteresiran za „zaoštravanje situacije". SAD, Njemačka i drugi partneri u NATO-u nisu se od devedesetih i s po 50.000 vojnika brinuli za sigurnost „da bi sad ili u budućnosti gledali kako se ovdašnja situacija opet destabilizira", rekao je njemački ministar obrane.

Osim toga Pistorius je vladi Kosova, poslije najnovijih tenzija sa Srbijom, obećao daljnju vojnu pomoć Njemačke. On je rekao da pripreme za slanje dodatnih njemačkih vojnika na Kosovo idu po planu.

Ulazak u EU „mora ostati zajednički cilj"

Pistorius je rekao da je Rusija još u sovjetskim vremenima pokazivala veliku zainteresiranost za zapadni Balkan. „Zato je još važnije da pošaljemo jasne signale, da jasno pokažemo, da smo ovdje na strani zemalja koje su za stabilnost, sigurnost i slobodu."

Pistorius je najavio da će o tome razgovarati i u Beogradu. "Srbija želi u Europsku uniju, isto kao i Kosovo i druge zapadnobalkanske zemlje. To mora ostati naš zajednički cilj", rekao je on. Dodao je da se mora pridržavati kanona vrijednosti, zajedničkih ciljeva i zajedničke odgovornosti.

„Svatko tko to želi ne može igrati na dvije svadbe", rekao je Pistorius, misleći pri tome vjerojatno na suradnju Srbije s Rusijom. Dodao je – što je jasnija komunikacija „to je bolje za sve sudionike".

Dokument o umiješanosti Srbije

Predsjednica Kosova Osmani zahtijevala je pojačanu zaštitu granice sa Srbijom preko koje se, kako kaže, odvija krijumčarenje oružja na sjever Kosova. Dodala je da se srpskim vlastima mora poslati jasan signal da se nasilje neće tolerirati.

Prema podacima kosovske policije nakon sukoba u Banjskoj zaplijenjeno je oružje i oprema za oko 400 boraca. U jednom izvještaju o istrazi, koji je načinila kosovska vlada, tvrdi se da je analiza zaplijenjenih dokumenata i oružja pokazala opskrbu iz Srbije i povezanost s aparatom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Ovaj dokument Ministarstva vanjskih poslova Kosova ima 51 stranicu, a dan je na uvid njemačkoj novinskoj agenciji dpa. Za dokument su analizirani fotografije, video-zapisi, elektronski podaci i osobne iskaznice.

Nabrojano je i oružje zapljeni kojeg je nazočio KFOR kao i EULEX. Dva blindirana kamiona, 29 terenskih vozila, 66 automatskih pušaka, 80.000 metaka, minobacači, bombe i mine, plastični eksploziv, snajperi, sredstva komunikacije. Podrijetlo i datum proizvodnje – neki su iz 2022. – mogu se rekonstruirati na temelju prikazane dokumentacije.

Napetosti su bile najveće u rujnu

Teško naoružana jedinica od 30 Srba je 24. rujna prošle godine vodila borbu kod Banjske s kosovskom policijom. Tri srpska napadača i jedan albanski policajac su tom prilikom ubijeni. Milan Radoičić je priznao da je odgovoran za taj oružani sukob, tvrdeći da je radio na svoju ruku i da nije obavijestio službene državne organe Srbije. Priština smatra da je nemoguće da je on djelovao bez pomoći Srbije.

U istražnom izvještaju Prištine se tvrdi da je cilj Radoičićeve paravojne jedinice bio vojno zauzimanje koridora kojim bi se dopremala dodatna vojna oprema. U tom dokumentu se upozorava da Srbija surađuje s Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom: „Ako Zapad i dalje dozvoli Vučiću eskalaciju i ne poduzme nedvosmislene korake, kako bi odvratili Vučića i Putina od daljnje eskalacije, Balkan bi mogao biti uvučen u novi rat."

Proglašenje neovisnosti prije 16 godina

Zbog pogoršanja sigurnosne situacije na Kosovu njemačka vojska Bundeswehr će pojačati svoj angažman u sklopu međunarodnih postrojbi za Kosovo KFOR-a i u savjetničkom timu NATO-a.

Do sada je u njima 90 pripadnika Bundeswehra, a od travnja bi trebalo da na Kosovo dođe dodatnih 150 pripadnika njemačke vojske. Kosovo, na kojem velikom većinom žive Albanci, proglasilo je neovisnost 2008. godine. Preko 100 zemalja, a među njima i Njemačka i većina članica Europske unije, priznali su neovisnost Kosova. Srbija ne priznaje neovisnost Kosova i zahtijeva povratak bivše pokrajine u svoj državni okvir.