Početak normalizacije odnosa Srbije i Kosova?

U predizbornoj kampanji koja je prethodila parlamentarnim, predsjedničkim i lokalnim izborima u Srbiji prevladavale su gospodarske teme. Stoga i ne čudi činjenica da su proeuropske stranke, koje su politikom približavanja Europskoj Uniji obećavale i gospodarski boljitak, osvojile preko 80 posto glasova. Omiljena tema radikalnih stranaka, odnos prema Kosovu, u ovoj kampanji očito nije igrala značajniju ulogu.

Srbi na Kosovu - dijaspora

"Očito se radi o prilagođavanju realnoj situaciji u svezi s Kosovom", smatra politički analitičar Dušan Reljić iz berlinske Zaklade za znanost i politiku. "Većina stranaka u Srbiji je shvatila da, kad je u pitanju Kosovo, više nema mnogo prostora za političke kalkulacije i to prije svega zbog stava SAD-a ali i nekih ključnih zemalja EU-a poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije", smatra Reljić. No to ne znači da je tema Kosova u potpunosti iščezla s političke pozornice u Srbiji. No, kako zaključuje Reljić, hoće li se ona vratiti u središte pozornosti srbijanske politike, najviše ovisi o stabilnosti u regiji.

Na sjeveru Kosova, gdje je većinsko stanovništvo srpsko, također se moglo izaći na birališta. Izbori, koje je organizirao OESS, prošli su bez većih incidenata. Održavanje izbora i na području Kosova pozdravila je vlast u Prištini koja je zadovoljna činjenicom da su, kao i drugdje u srpskoj dijaspori, organizirani predsjednički i parlamentarni ali ne i lokalni izbori. Time su Srbi na Kosovu tretirani kao i Srbi drugdje u svijetu a ne kao birači u zemlji matici, kao što je dosad bio slučaj.

Nova strategija?

To zaista predstavlja novost u odnosu Srbije prema srpskoj manjini na Kosovu. Kosovski analitičar Baton Haxiu u ovom pristupu čak vidi novi koncept Srbije naspram Kosova koji su potvrdili i birači. "Birači su nagradili europski koncept Srbije naspram Kosova. Zbog toga su tolike proeuropske stranke i uspjele ući u parlament", zaključuje Haxiu i primjećuje kako dosadašnji predsjsenik Boris Tadić sada ima šansu odvojiti Srbiju od "zastarjelih predodžbi naspram Kosova". No, dodaje Haxiu, ipak treba još pričekati ishod drugoga kruga predsjedničkih izbora koji će pokazati "stremi li Srbija zaista k oslobađanju od 'balasta zavnog Kosovo'".

Dušan Reljić ne vjeruje u rađanje neke nove strategija Srbije naspram Kosova. "Mislim da Beograd ni u kom slučaju neće priznati samostalnost Kosova a isto tako ne možemo očekivati neke nove impulse iz Beograda kada je u pitanju rješenje Kosovskog problema", smatra Reljić. "Beograd nije u stanju sam postaviti smjernice ove politike nego jednostavno reagira na prijedloge iz SAD-a i EU-a. Beograd je trenutno, kad je u pitanju rješenje kosovskog pitanja, u defanzivnom položaju", zaklljučuje Reljić.

Baton Haxiu je tu optimističniji. On očekuje da će Srbija pokrenuti novi model komunikacije s Kosovom što znači da se uskoro može očekivati početak novog dijaloga koji bi mogao riješiti problem sjevera Kosova.

Mukotrpno pronalaženje rješenja

No kako bi to rješenje moglo izgledati, trenutno ne zna nitko. Jedna od opcija koja se uvijek iznova spominje je i podjela Kosova. Srbi na sjeveru zemlje uporno odbijaju priznati središnju vlast u Prištini i teže pripajanju Srbiji. To međutim, kako smatra Reljić, nije realistična opcija jer u srpskom ustavu stoji da je Srbija (uključujući i Kosovo) nedjeljiva. "Onaj tko bi podržao takvu opciju bi prvo trebao promijeniti Ustav", kaže Reljić. Istodobno ova opcija ne nailazi ni na odušvljenje na Zapadu jer se strahuje da bi mogla imati negativne posljedice na krizna žarišta u regiji poput Makedonije.

Jedna od mogućih opcija je da se Beograd i Priština dogovore oko linije razgraničenja čija trasa bi tek trebala biti utvrđena. "Najvažnije je da pregovori Beograda i Prištine dovedu do normalizacije stanja na Kosovu", zaključuje Reljić.