Po Orbanovom receptu, na slovački način

„Naši očevi, naši roditelji i mnogi koji su danas ovdje borili su se za našu slobodu i demokraciju. To je dar koji moramo sačuvati i predati našoj djeci", rekao je Michal Šimečka, prvi čovjek oporbene Progresivne Slovačke kad su ga okružili novinari.

U nedjelju (17. studenog) masa se okupila u centru Bratislave da obilježi tri i pol desetljeća od Baršunaste revolucije i pada satelitskog komunističkog režima. Tri godine nakon toga, Čehoslovačka se podijelila mirnim putem.

Prema mišljenju Šimečkog i mnogih građana, 35 godina kasnije Slovaci opet moraju pružiti otpor vlastima. Na čelu vlasti je nominalni socijaldemokrat Robert Fico, koji, prema riječima kritičara, ograničava slobode i demokraciju u zemlji.

Mnogi mu zamjeraju što Slovačku ponovno približava Istoku, distancirajući se odEuropske unije i NATO-a.

Grigorij Mesežnikov, poznati politički komentator iz slovačkog Instituta za javne poslove, primjećuje da vlasti nisu organizirale nijedan događaj povodom obilježavanja obljetnice revolucije.

Kako Mesežnikov kaže za DW, premijer Fico „sustavno razgrađuje demokratske elemente koje je Baršunasta revolucija donijela zemlji".

Po Orbanovom scenariju

Ficov prvi mandat na vlasti prekinut je 2018. godine nakon masovnih prosvjeda zbog mafijaškog ubojstva novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice. Fico se opirao optužbama za korupciju i veze s kriminalom, a na mjesto premijera vratio se krajem prošle godine.

U svibnju ove godine Fico je jedva preživio atentat kada je na njega pucano iz blizine. Nakon oporavka, progurao je reforme koje su izazvale kritike u zemlji, ali i u Europskoj uniji. Zbog nedostataka u vladavini prava EU bi mogao smanjiti sredstva koja se iz briselskog proračuna dodjeljuju Slovačkoj. Iz slovačke Vlade za DW kažu da nisu zabrinuti.

Kritičari optužuju Fica da slijedi scenarij kolege Viktora Orbana, premijera susjedne Mađarske. Tamo su već povučeni slični potezi za preuređenje pravosuđa, medija i izbornog sustava.

EU je već zamrznuo milijarde eura koje su bile namijenjene Mađarskoj. No za razliku od Orbána, Fico se u Bruxellesu ne ističe vatrenim govorima protiv Zapada. Međutim, kod kuće ne popušta.

Promjene u pravosuđu i medijima

Ficovi politički protivnici tvrde da on steže obruč oko pravosuđa jer se boji da bi, uz neovisno pravosuđe, jednog dana mogao završiti u zatvoru.

Nije mu dugo trebalo po povratku na vlast da ukine specijalne odjele tužiteljstva i policije koji su vodili istrage protiv njega osobno i drugih dužnosnika stranke SMER.

Mediji su također na udaru – Fico tvrdi da su kritički mediji ohrabrili atentatora da puca na njega.

Javni servis RTVS transformiran je u državni servis, u neovisnim medijima nema državnih oglasa, a izmijenjeni su i zakoni o pristupu informacijama od javnog interesa.

„Vladajuća koalicija pokušava zakomplicirati posao novinara i steći utjecaj nad medijskim prostorom", kaže nam novinar jednog velikog slovačkog lista.

To izgleda nije dovoljno. Nedavno je Fico spomenuo izmjene u izbornom sustavu, odnosno podizanje izbornog praga na čak sedam posto. To bi otežalo ulazak u parlament malim strankama.

U Europi samo malene države Andora i Lihtenštajn imaju tako visok prag.

Ta je ideja probudila čak i Petera Pellegrinija, koji je u lipnju ove godine izabran za predsjednika zemlje kao Ficov kandidat. „Vidim to kao miješanje u pristup ljudi demokraciji i osobno se nikad neću složiti s tim", rekao je Pellegrini o podizanju izbornog praga.

Podijeljenost oko Rusije i Kine

Fico možda nalikuje Orbanu i po tome što traži čvršće veze s Rusijom i Kinom, iritirajući tako EU i NATO.

U listopadu je šokirao saveznike kada je kritizirao EU zbog potpore Ukrajini i uvođenja sankcija protiv Rusije, govoreći to za moskovski državni kanal Rusija 1.

Potom je putovao u Peking, što je nazvao „najvažnijim putovanjem u godini". Prethodno je Fico kritizirao odluku EU-a o uvođenju carina na kineska električna vozila, unatoč tome što Slovačka najviše u Europi ovisi o radnim mjestima u automobilskoj industriji.

Ficova okrenutost prema Istoku mnogima je bila motivacija da izađu na ulice u nedjelju. „Slovačka jest i bit će dio zapadne civilizacije", rekao je František Mikloško okupljenima u Bratislavi. On je tada bio jedan od vođa Baršunaste revolucije. „Ne želimo da nas itko približava Moskvi", dodao je.

No, ankete sugeriraju da je slovačko društvo podijeljeno po tom pitanju. Malo gdje u Europi toliki postotak ljudi ima prorusku orijentaciju.

To nije bio jedini razlog Ficove pobjede na prošlogodišnjim izborima, ali on je očito igrao i na tu kartu, obećavajući da Ukrajini neće poslati „ni metak".

Prema anketama, sada oporbena Progresivna Slovačka uživa veće povjerenje od Ficove stranke, a uskoro bi možda mogla imati priliku to testirati i na izborima.

Naime, Fico je na proslavi 25 godina svoje stranke u nedjelju rekao da bi moglo biti prijevremenih izbora. Razlog su sukobi unutar vladajuće koalicije.

Politolog Mesežnikov smatra da bi razvoj događaja u Ukrajini mogao odrediti koja bi se strana podijeljenog političkog spektra mogla okupiti u vladi. „Ali zbog fragmentiranosti, visina izbornog praga ostaje ključna.“

Ovaj članak je najprije objavljen naengleskom jeziku