Pobjeda konzervativaca na europskim izborima

Prema izlaznim anketama, Europska pučka stranka i ovoga puta će imati većinu zastupnika u Europskom parlamentu. Prema podacima koje prenosi njemačka novinska agencija dpa, od ukupno 751 mjesta, narodnjaci bi trebali imati 212 zastupnika, socijaldemokrati 185, liberali 71, zeleni 55 zastupnika, ljevica 45, euroskeptični konzervativci 40, te protivnici EU oko britanske Stranke nezavisnosti mogli bi da osvojiti 36 mjesta u Europskom parlamentu. Euroskeptici, kako lijevi tako i desni, mogli bi ukupno osvojiti oko 120 mjesta u parlamentu. Iako ojačali u odnosu na izbore prije pet godina, oni su i nadalje ostali jasna manjina.

Pobjeda Junckera

„Biti ću predsjednik Europske komisije“, samouvjereno je putem Twittera poručio Jean-Claude Juncker, nosilac liste narodnih stranaka. Bivši premijer Luksemburga, međutim, neće automatski postati „premijer Europe“ – procedura predviđa da ga na tu funkciju predlože šefovi država i vlada, a potom izglasa novi saziv Europskog parlamenta. „Narod je glasao za odgovornost i stabilnost“, poruka je šefa kluba zastupnika Europske pučke stranke Josefa Dola nakon objavljivanja prvih rezultata. Pritom će za većinu pučanima ponovo biti potrebna suradnja s najvećim suparnicima - socijaldemokratima.

To u načelu ne bi trebao biti problem, naznačio je poraženi socijaldemokrat Martin Schulz. On međutim naglašava kako tek treba vidjeti koliko će koja parlamentarna grupa zaista imati zastupnika: „Ima snaga koje žele izaći iz Europska pučke stranke“, rekao je Schulz u razgovoru za njemački javni servis. „Europski parlament će birati samo nekog tko je bio nositelj liste. Stoga ćemo kolega Juncker i ja razgovarati. Činjenica da će parlament birati predsjednika Europske komisije je veliki korak u demokratizaciji EU.“

Euroskeptici ojačali

Schulz se osvrnuo i na veliki uspjeh euroskeptičnih stranaka: „To je posljedica politike koja spašava banke, a zaboravlja ljude. Mi moramo promijeniti način rukovođenja. U Europi su mnogi vrlo razočarani. Mi moramo razumjeti argumente ljudi koji iz očaja glasaju za ekstremiste. Ipak valja naglasiti kako će ogromnu većinu sačinjavati proeuropski parlamentarci.“

Nije isključeno da će desni populisti oformiti novu, možda i treću po jačini, grupu u Europskom parlamentu. Za formiranje nove grupe potrebno je najmanje 25 zastupnika iz barem sedam različitih zemalja EU. Krajnja desnica u Francuskoj već je pobijedila osvojivši 25 posto glasova. „Ova pobjeda nas mora ujediniti“, izjavila je Marine Le Pen, predsjednica Nacionalnog fronta. Istovremeno se očekuje uvjerljiva pobjeda rezultat britanskih euroskeptika iz stranke UKIP na čelu sa Nigelom Farageom. Treći član desne alijanse, nizozemski islamofob Gert Wilders, prošao je loše i imat će samo tri zastupnika.

Pitanje je međutim da li će europski ekstremni nacionalisti uspjeti prevladati međusobne značajne razlike u vezi s politikom useljavanja te ostankom u EU i zoni eura.

Izlaznost gotovo nepromijenjena

Prvi podaci govore da je izlaznost na ovogodišnjim europskim izborima 43,1 posto – nešto viša u odnosu na 2009. godinu. „Svjedoci smo povijesnog trenutka jer je po prvi put od 1979. godine dugogodišnji trend pada izlaznosti na europskim izborima preokrenut“, rekao je jedan glasogovornik Europskog parlamenta. U EU je od 1979. godine pa sve do 2009. i izbora za prethodni saziv Europskog parlamenta izlaznost konstantno bila u padu s početnih 62 posto na 43.

Prema preliminarnim rezultatima najvišu izlaznost u EU imaju Belgija i Luksemburg, gdje je glasanje obavezno, sa po 90 posto. Najmanja izlaznost je u Slovačkoj gdje je samo 13 posto registriranih birača pokazalo zainteresiranost za to tko će ih predstavljati u Europskom parlamentu. Slab odaziv zabilježen je i u Češkoj (19,5) te Sloveniji (21). U Hrvatskoj je izlaznost bila 25 posto.