Pohvale BiH, kritike Srbiji i Hrvatskoj

“Bosna i Hercegovina nastavlja osiguravati pristup arhivima i dostavljati sve tražene dokumente”, rekao je Brammertz. Dodao je i kako se nada, da političke i institucionalne poteškoće, s kojima se BH država trenutno suočava neće negativno utjecati na, kako je naglasio, sasvim zadovoljavajuću suradnju s Tribunalom.

Nije, međutim, ispustio podsjetiti i vlasti BiH, da “usvoje proaktivniji pristup, kako bi istražile i pokrenule sudske postupke protiv mreže onih koji podržavaju bjegunce, što se još skrivaju od pravde”!

Hrvatska nije dostavila neke dokumente

Govoreći o Hrvatskoj, Bremmertz je rekao da i ova zemlja nastavlja odgovarati na većinu zahtjeva iz Ureda glavnog tužitelja, ali je dodao: “Mi nastavljamo tražiti pristup ključnim dokumentima i arhivima u slučaju Gotovina.“

Rekao je da je od njegovog posljednjeg izvještaja u UN-u, prije šest mjeseci, Hrvatska dostavila “neke dokumente” koje je njegov ured tražio. “Ali, do ovog dana ključni vojni dokumenti ostaju nedostupni za naš uvid, i dodatni se koraci moraju poduzeti”, rekao je Brammertz.

Uhićenje Mladića i Hadžića obveza Srbije

Hrvatski veleposlanik Neven Jurica, koji ovog mjeseca predsjeda Vijećem sigurnosti, u svom izvješću pak naglasio je da je njegova zemlja “do sada dostavila preko 2000 dokumenata ICTY-ju”. No, glavni tužitelj je ipak, sve nedostupne dokumente od vlasti u Zagrebu zatražio na uvid “odmah”.

Govoreći o Srbiji, Serge Brammertz je rekao, da se od njegovog prošlog izvješća srbijanska suradnja s Uredom tužitelja ICTY-ja “značajno poboljšala”. Dodao je da i dalje kao imperativ ostaje uhićenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića te da ”akcijski plan” koji mu je u studenom tijekom posjeta Beogradu predočila srbijanska vlada “treba dosljedno implementirati”. Zatražio je i “ključne vojne dokumente” u slučaju optužnice protiv Momčila Perišića. “Moj ured je naložio Srbiji da istraži i načini izvješće o izgubljenim dokumentima”, rekao je Brammertz u New Yorku.

Kraj rada Tribunala se ne nazire

Iako su to neki očekivali, Brammertz ovaj put nije objavio točan datum zatvaranja Haaškog suda. Pomalo kontradiktorno rekao je da podržava izlaznu strategiju Tribunala, po kojoj bi se sva suđenja trebala dovršiti do kraja ove, 2008 godine, a sve žalbe do 2010.

No, i zbog zakašnjelog privođenja pred lice pravde Radovana Karadžića i kako je rekao “drugih razloga”, gotovo je sigurno da će se neki žalbeni procesi na Haaškom sudu nastaviti u 2011, pa čak i u 2012., godini. Brammertz je najavio i “zadržane mehanizme”, po kojima bi se sudski organi aktivirali i poslije službenog završetka rada ICTY-ja, planiranog za kraj 2010, onog trenutka kad se u Haagu nađu preostala dvojica notornih haaških bjegunaca.