Pola stoljeća papinskog inata

1960. je bila godina kada se u Sjedinjenim Američkim Državama na tržištu pojavila prva pilula za sprečavanje začeća - poznatija pod nazivom anti-baby pilula. Samo godinu dana kasnije se pilula pojavila i u Njemačkoj i u drugim zemljama gdje je korjenito promijenila ne samo odnos prema spolnosti, nego i čitavo društvo.

U katoličkoj crkvi su dugo razmišljali, kako da se postave prema ovakvom načinu sprečavanja začeća. U međuvremenu je zaboravljeno kako je tadašnji papa Pavao VI. sazvao konzilij stručnjaka koji su trebali odrediti stav crkve prema piluli. Konzilij se sastojao i od teologa, ali i od liječnika i sociologa koji su danima vijećali, treba li se i na pilulu odnositi biblijska zabrana "prosipanja sjemena". Ali i okupljenim stručnjacima je bilo jasno da je došlo XX. stoljeće i da crkva treba zastupati druge vrijednosti. Prije svega se treba obratiti roditeljima - točnije, onima koji to žele biti i koji bi prema vlastitoj svijesti trebali određivati, kada žele prinovu u svojoj obitelji. Glasovanje tog stručnog tijela je uvjerljivom većinom podržalo taj stav - i zapravo uporabu pilule gdje je 64 prisutnih bilo "za", a samo 4 "protiv".

Papa protiv stručnjaka

Ali Pontifex Maximus nije želio poslušati mišljenje stručnjaka. 15. srpnja 1968. je objavljena posljednja - i najspornija enciklika pape Pavla VI. "Humanae Vitae". U njoj Papa - i time katolička crkva, odbacuje "svaki postupak koji vodi sprečavanju razmnožavanja". Ta "Enciklika protiv pilule" još i danas podiže prašinu, ne samo među vjernicima nego i među svećenicima. Jer njemački biskupi su samo dva mjeseca nakon odluke Vatikana potpisali "Objavu iz Königsteina" u kojoj uvelike relativiziraju odluku Pape i sprečavanje začeća povezuju s "vlastitom savjesti".

Na slijedećoj stranici: Baš me briga za Papu

Baš me briga za Papu

Usprkos odluci Vatikana, zapravo je malo vjernika koji su poslušali tu zabranu. To svjedoče i brojni liječnici koji su jedva imali slučaj da je pacijentica odbila pilulu - iz vjerskih razloga.

Tada mladi ginekolog Jürgen Klinghammer je 1976. otvorio svoju liječničku praksu u Kölnu. S njim je bio jedan stariji kolega koji je bio uvjereni katolik. On je pak pilulu propisivao isključivo udatim ženama - ali taj kolega je bio prije iznimka među liječnicima. Klinghammer svjedoči kako u svojih trideset godina liječničke prakse nije imao niti jednu jedinu pacijenticu koja je odbila pilulu iz vjerskih razloga. Poneka je bila nesigurna ili je imala grižnju savjesti, ali je ipak koristila pilulu. Na koncu konca, smatra liječnik, ženama je zaštita od začeća bila važnija nego nekakva dogma katoličke crkve.

Ne koristi niti ženama - niti crkvi

Usprkos tome što je i papa Pavao VI. zabranio pilulu protivno mišljenju konzilija, sadašnji papa Benedikt XVI. je na četrdesetu obljetnicu enciklike "Humanae Vitae" 2008. još jednom potvrdio kako crkva odbacuje svaki oblik sprečavanja začeća. Za iskusnog ginekologa Klinghammera to nije bilo nikakvo iznenađenje: dobro je poznato kako je sadašnji Papa veoma konzervativan, ali pitanje je kome takva zabrana koristi. Ženama sigurno ne, a zapravo niti crkvi - jer barem u zapadnom svijetu, jedva da itko ima razumijevanja za taj inat Pape star gotovo pola stoljeća.

Doktor Klinghammer se sjeća kako je tada, u šezdesetima, Papina odluka izazvala burnu polemiku ne samo u javnosti, nego i među liječnicima i osobito ginekolozima. O naputku ovog pape prije dvije godine u ginekološkim časopisima doslovce nije bilo niti retka - takve zabrane jednostavno više ne pristaju u današnji svijet. "Danas jedva da ima žena koje dopuštaju da im se propisuje, kako da se štite i da li da se uopće štite od neželjene trudnoće", misli Klinghammer.

Autorica: Petra Nicklis/ A. Šubić

Odgovorna urednica: Snježana Kobešćak