Poljacima je ipak draži zlot od eura

U Poljskoj se ovog listopada održavaju parlamentarni izbori i pitanje nacionalne valute je uvelike i dio predizborne bitke. Najizglednija kandidatkinja za buduću premijerku, Beata Szydlo iz nacionalne konzervativne stranke Prawo i Sprawiedliwość (PIS - Pravo i pravda) posve otvoreno poziva trenutnu premijerku Ewu Kopacz neka "odustane od ideje uvođenja eura" u Poljsku.

Sličnog je mišljenja i njen stranački kolega i ovog svibnja izabran predsjednik Poljske Andrzej Duda. I on je u predizbornoj borbi upozoravao birače kako je njihov zlot "bio njihov branik" dok traje kriza u zoni eura i kako uvođenje zajedničke valute znači i veće cijene za poljske potrošače.

Usprkos ovim izjavama poljskih političara, sve zemlje - osim Velike Britanije i Danske - su se pristupnim ugovorom obavezale kako će uvesti zajedničku valutu. Ipak, pojedine zemlje mogu same odlučiti kada će to biti i na primjer Švedska je na referendumu čak dva puta odlučila kako to neće učiniti. Ali Poljaci su bili gorljivi zagovornici zajedničke valute kako bi i tako "dokazali" svoju europsku tradiciju pa je 2004., kada je Poljska pristupala Europskoj uniji, uvjerljiva većina građana željela i što prije euro u svojim novčanicima.

S eurom ionako nije pametno žuriti

No za prihvaćanje eura je i Poljska trebala ispuniti uvjete Europske središnje banke o državnom deficitu, ukupnom državnom dugu i stabilnosti vlastite valute. Poljska nije uspijevala ispuniti te kriterije - i zapravo joj je to, barem u prijelaznom razdoblju, dobro činilo. Naime, to je zemlja koja sa gotovo četrdeset milijuna stanovnika ima i solidno domaće tržište, a korekcijama vrijednosti zlota su poljski proizvodi uspijevali ostati konkurentni na europskom tržištu.

To je bilo odlično za poljsko gospodarstvo koje u posljednja dva desetljeća bilježi stabilan gospodarski rast od oko 4% godišnje, ali taj rast nije bio besplatan. Jer i plaće Poljaka u prosjeku ostale negdje na 900 eura mjesečno, ali ta velika zemlja je i manje ovisna od uvoza iz Europske unije tako da je i životni standard ipak rastao.

Nakon krize i pritiska na Grčku, Španjolsku, Portugal ili Irsku da smanje svoj državni dug je i Poljacima postupno postalo jasno kako niti njihovom zlotu ništa ne nedostaje. U međuvremenu čak uvjerljivih 54% građana Poljske želi zadržati svoju nacionalnu valutu, pogotovo što kriza u Grčkoj još uvijek nije završena. "I Slovačka i zemlje Baltika koje su u zoni eura, ali koje nisu tako bogate kao stare članice, sad su prisiljene plaćati za financijsku nestabilnost na jugu Europe. Bojim se da bi onda i Poljska morala plaćati taj račun", kaže za DW jedan student iz Varšave.

Liberali radije - šute

Trenutna liberalno konzervativna vlada stranke Platforma Obywatelska (PO Građanska platforma) je u svom liberalnom i europskom duhu bila zagovornik uvođenja eura u Poljskoj, ali premijerka Ewa Kopacz u ovoj predizbornoj borbi o uvođenju eura ipak radije - ne govori više ništa. Neke njene stranačke kolege još uvijek ponavljaju kako ne žele "Europu u dvije klase" gdje bi Poljska bez eura bila u drugoj, nižoj klasi. Ali to definitivno više nije tema koja uzbuđuje poljske birače pa je tako i po najnovijim ispitivanjima podrška vladajućim liberalima pala na tek 28% - dok gorljivu protivnicu eura Szydlu podržava 40% birača Poljske.

Ekonomski stručnjaci ipak s nelagodom promatraju ovu predizbornu kampanju. Poljsko gospodarstvo je doista pokazalo svoju izdržljivost i međunarodne agencije za vrednovanje kredibiliteta toj zemlji i dalje daju dobre ocjene. Ali hoće li Poljska uspjeti zadržati taj gospodarski polet i bez europske valute? "Kratkoročno bi činjenica da Poljska ne pripada zoni eura bila prednost za poljske izvoznike", smatra Jan Sosna iz magazina Polish Market. "Ali dugoročno se baš poljski izvoznici moraju založiti za uvođenje eura kako bi ograničili troškove konverzije i s većom sigurnošću mogli planirati budućnost."

A planovi, ako pobjedi populistički PiS, ionako mogu značiti kraj uvođenju eura u Poljsku u dogledno vrijeme već zbog blještavih obećanja koje oni upućuju biračima. Tako obećavaju uvelike ograničiti postupak privatizacije kakvu su vodili liberali, a također žele opet spustiti dobnu granicu za odlazak u mirovinu. To će neminovno isprazniti državnu blagajnu tako da se već i po kriterijima o stabilnosti eura Poljska sve više udaljava od eura. Ali se čini kako su mnogim Poljacima ionako draži zloti u njihovim novčanicima.