Poljska: antinjemačke parole u predizbornoj kampanji

Bez obzira radi li se o migracijama ili sigurnosti, Berlin je uvijek kriv – to je narativ poljske vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS). Ne prođe dan a da se u nekoj emisiji poljske državne televizije TVP u negativnom kontekstu ne pojavi riječ „Niemcy“ (Nijemci).

Antinjemački narativ

Nakon što je Poljska na posljednjem samit EU-a u Granadi (5.10.2023.) blokirala migracijski pakt Europske unije, na poljskoj državnoj televiziji se danima mogla čitati poruka „Njemački migracijski pakt i apsurdna prisilna solidarnost“. Time se kritiziralo njemačko inzistiranje na solidarnosti EU-članica po pitanju prihvata izbjeglica. Poljski državni mediji već odavno preuzimaju antinjemački narativ vladajuće stranke i tako zapravo djeluju u korist PiS-a. Pojam „njemački“ je tako s vremenom postao sinonim za dominantno, loše, zlonamjerno i antipoljsko.

U svojim predizbornim govorima šef PiS-a Jaroslaw Kaczynski izričito upozorava na (pre)veliku bliskost s njemačkim susjedima: „Nijemci na nas gledaju s visine“. Poljsku se, kaže on, mora sačuvati od „Stockholmskog sindroma“ spram Njemačke, „od toga da žrtva zavoli svog krvnika“.  Vidno uzbuđeni Kaczynski na predizbornim nastupima viče u mikrofon: „Njemačka nije svjetska sila, to je samo jaka regionalna sila! Ali Berlin bi opet rado htio biti svjetska sila!“ Tu se izjavu može shvatiti kao aluziju na doba nacionalsocijalizma. Poljska je 1939. bila prva žrtva nacističke Njemačke, napadom na Poljsku je počeo Drugi svjetski rat.

Najprljavija kampanja u povijesti

Tijekom predizbornih nastupa tisućama okupljenih birača se prezentira i kratko predavanje o novijoj povijesti: treba se prisjetiti 1989. godine, na godinu velikog prevrata u Europi, kada su propali komunistički režimi, kada je pao Berlinski zid, poručuju iz PiS-a. U Poljskoj je u kolovozu 1989. vlast preuzela prva vlada koju nisu predvodili komunisti. „A kako su nas Nijemci pozdravili u Europi?“, zapitao je Kaczynski s pogledom na ta vremena. „Oni nisu htjeli priznati naše granice, nisu htjeli ni čuti za naše zahtjeve za reparacijama za Drugi svjetski rat!“ A svi oni koji u to ne vjeruju, trebaju zaviriti u memoare tadašnjeg saveznog kancelara Helmuta Kohla, kaže šef PiS-a.

„Ovo je najprljavija predizborna kampanja u poljskoj povijesti", tvrdi David Gregosz, voditelj varšavskog ureda Zaklade Konrada Adenauera (KAS), bliske stranci CDU. Poljska vlada u predizbornoj kampanji „opsesivno napada svoje partnere poput Njemačke i Ukrajine, i to iz čiste unutarnjopolitičke kalkulacije“.

Tusk je „izdajnik“ i „njemački agent“

Istom dozom opsesivnosti kojom napada Njemačku, PiS napada i svog najvećeg izazivača Donalda Tuska. Liberalni političar i bivši poljski premijer je na glasu kao osoba koja njeguje prijateljski odnos prema Njemačkoj. On je 2014., uz podršku savezne kancelarke Angele Merkel (CDU), izabran za predsjednika Europskog vijeća. Od tada ga Kaczynski i njegovi politički istomišljenici vrijeđaju kao „njemačkog agenta“, „izdajnika“ ili „marionetu Nijemaca“.

Aktualni premijer Mateusz Morawiecki nedavno je Tuska tijekom jednog javnog nastupa nazvao „najvećom štetočinom poljske politike“, te ga je usporedio s pitonom, jednom od najvećih zmija na svijetu: „On se priljubljuje, kako bi zadavio.“ Tuskovu stranku Građansku platformu (PO) se osim toga difamira kao „sektu“.

Tvrdnju da Tusk zastupa njemačke interese može se čuti prvenstveno u kontekstu migracija. Liberal Tusk podržava europsko rješenje, dakle isto ono što favoriziraju i Nijemci. Morawiecki to ovako interpretira na predizbornim skupovima: „Tusk želi pomoći Berlinu da Poljsku preplavi ilegalnim uljezima.”

Scholzu „pukao film"

Berlin do sada nije reagirao na provokacije iz Varšave. Antinjemačku retoriku se ignoriralo, a broj službenih termina bio je reduciran na minimum. Već odavno nema službenih bilateralnih posjeta, očito s namjerom da se susjedima ne ponudi mogućnost za napade. Ali nedavno je saveznom kancelaru Olafu Scholzu (SPD) "pukao film". 

Povod je bila nova korupcijska afera oko poljskih viza. U više poljskih konzulata su se očito uz plaćanje mita izdavali deseci tisuća poljskih, šengenskih EU-viza, zahvaljujući kojima su ti doseljenici iz Poljske mogli nastaviti dalje prema Njemačkoj. Scholz je u tom kontekstu kritizirao porast broja izbjeglica na poljsko-njemačkoj granici. I dodao kako ne želi da Poljska jednostavno propušta izbjeglice na putu prema zapadu. Tko dođe u Poljsku, u Poljskoj mora biti registriran i u Poljskoj mora biti obavljen postupak ispitivanja prava na azil, naglasio je kancelar Scholz. Nakon toga su ministri iz poljske vlade poručili da su Scholzove izjave „drske“, odnosno predbacili su saveznom kancelaru da se „miješa u poljsku predizbornu kampanju".

David Gregosz iz KAS-ovog ureda u Varšavi kritizirao je saveznu vladu zbog prekida dijaloga. S Poljskom nije jednostavno razgovarati, ali greška je da se kontakte uopće ne njeguje, tvrdi on. „Držanje njemačke vlade je kontraproduktivno“, smatra Gregosz, pogotovo u kontekstu u kojem „se trenutno ne vidi uopće nikakve napore oko bilateralnog odnosa“. Nezainteresiranost i arogancija tu ne pomažu, kaže Gregosz.

Politički kapital PiS-a

Što su motivi PiS-a? Taktika i ideološki razlozi, tvrde stručnjaci. Iza svega, kako se smatra, već godinama stoji stranački šef Kaczynski. On nikada nije skrivao antinjemački stav, pa ni zahtjeve za plaćanjem odštete za Drugi svjetski rat. Istomišljenici iz njegovog okruženja zahtjevima po pitanju reparacija od strane Berlina žele politički kapitalizirati, i to dijelom i uspijevaju. U međuvremenu raste podrška u poljskom društvu po pitanju tih zahtjeva Varšave. Antinjemačkim raspoloženjem se itekako može osvojiti političke bodove, odnosno glasove birača, napominje David Gregosz iz KAS-a. „Oko šest do sedam posto birača očekuje takvu retoriku od PiS-a, ostalima je to svejedno, ali ih to ne smeta.“

Antinjemačka retorika se ukorijenila u poljskom društvu, to pokazuje i Njemačko-poljski barometar – reprezentativna anketa koju se provodi već 20 godina. „Sve više Poljaka negativno ocjenjuje razvoj u Njemačkoj, baš kao i stanje u kojem se nalaze njemačko-poljski odnosi“, priča Agnieszka Lada, autorica tog istraživanja. U 2020. godini je 72% Poljaka bilo mišljenja da je odnos s Njemačkom dobar, a samo 19% je reklo da je on loš. U 2023. godini samo 47% ispitanika u Poljskoj bilateralne odnose smatra dobrima – a 39% lošima. 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu