Pomoć zemljama duž "balkanske rute"

Čelnici Europske unije i zemalja Balkana ove nedjelje (25.10.) u Bruxellesu raspravljaju o planu od 16 točaka, koji je razradila Europska komisija. Plan predviđa pojačanu koordinaciju i pomoć siromašnim balkanskim zemljama, ali i siromašnijim članicama EU-a oko smještaja i zbrinjavanja izbjeglica. No, kako prenosi Reuters, plan omogućava i slanje više od 400 pripadnika europske agencije za nadzor granica Frontex na granice balkanskih zemalja duž tzv. "balkanske rute". Oni bi tamo trebali stići u roku tjedan dana. Jedna od točaka sporazuma koji bi trebali usvojiti šefovi država i vlada u Bruxellesu je i brže vraćanje izbjeglica iz Afganistana, Iraka i drugih zemalja kojima su odbijeni zahtjevi za azil. Neslaganje postoji oko toga koje zemlje moraju učiniti više i pojačati svoje napore u rješavanju izbjegličke krize.

Unatoč niskim temperaturama, kiši i blatu u subotu je oko 10.000 izbjeglica prešlo slovensku granicu. Time se broj izbjeglica koji su prošli kroz Sloveniju otkako je Mađarska zatvorila svoje granice sredinom listopada popeo na 62.000. Ova najmanja zemlja duž izbjegličke rute, koja broji 2,1 milijun stanovnika, naprosto je pokleknula pred ovolikim brojem izbjeglica, piše dpa. Amnesty International je objavio da je prošlog tjedna na stotine ljudi po hladnoći i bez ičega spavalo na zemlji, pod vedrim nebom, privivši se jedni uz druge kako bi se ugrijali. Mnogi od njih su bili žene i djeca, koji su pobjegli od rata u Siriji.

"Zemlje Zapadnog Balkana kroz koje prolazi "balkanska ruta" trebaju da osigurati uredan i kontroliran tranzit izbjeglica", izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker njemačkom listu Bild am Sonntag. "Sada nam je važan svaki dan. Moramo što prije djelovati, inače ćemo se uskoro suočiti sa strašnim pomorom i umiranjem ljudi u hladnim balkanskim rijekama", rekao je Juncker. Plan od 16 točaka također predviđa veću pomoć za izbjegle, odnosno podizanje skloništa, uključujući slanje i raspoređivanje posebnih timova za pomoć u Sloveniju i slanje nove misije na grčke granice s Albanijom i Makedonijom, prenosi njemačka novinska agencija dpa, čiji su novinari imali uvid u ovaj dokument.

Rješenje mora biti zajedničko

Ali točka koja bi mogla izazvati najviše kontroverzi je zahtjev čelnicima zemlja na „balkanskoj ruti“ da se prestane sa neprihvatljivom "politikom propuštanja izbjeglica" i njihovim prosljeđivanjem u susjedne zemlje. Osim toga, problem je i to što u valu izbjeglica iz ratnih područja zemalja stižu i migranti iz balkanskih zemalja. "Svi ti ljudi se jednostavno ne mogu bez ikakve kontrole puštati da prolaze u smjeru Njemačke, Nizozemske ili Švedske", izjavio je u subotu nizozemski premijer Mark Rutte. No hrvatski premijer Zoran Milanović je izjavio da Hrvatska nije spremna prihvatiti tolike izbjeglice i nazvao plan Europske komisije "potpuno nerealnim". "Mi nećemo dopustiti da naše stanovništvo postane tampon zona za izbjeglice", bio je jasan i predsjednik Makedonije Borisov nakon pripremnih razgovora za nedjeljni samit u Bruxellesu sa čelnicima Rumunjske i Srbije. On je čak zaprijetio zatvaranjem granica, što bi ove tri zemlje mogle poduzeti u cilju zaustavljanja nekontroliranog priljeva izbjeglica. "Mora se postići razumno rješenje, ali ono ne smije ići preko naših leđa", izjavio je i premijer Srbije Aleksandar Vučić. Grčki ministar za migracije Ioannis Mouzalas je ustvrdio da "njegova zemlja ne može biti pretvorena u "ogromni izbjeglički kamp". Čelnici zemalja jugoistočne i istočne Europe traže bolju zaštitu granica s Grčkom - koja je ključna zemlja za ulazak oko 700.000 izbjeglica u EU tijekom ove godine.

Na današnjem izanrednom samitu sudjeluju kancelarka Njemačke Angela Merkel, kancelar Austrije Werner Faymann, premijer Bugarske Bojko Borisov, predsjednici vlade Hrvatske i Slovenije Zoran Milanović i Miro Cerar, premijer Grčke Alexis Tsipras, premijer Mađarske Viktor Orban i premijer Rumunjske Klaus Iohannis. Tu su i premijer Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov i visoki povjerenik za izbjeglice Antonio Guterres. EU je suočen s teškim zadatkom i najvećim valom izbjeglica od završetka 2. svjetskog rata.