Pooštrene sankcije Miloradu Dodiku

„Amerika, Amerika, zemlja velika, ali metar moga sela, Amerika cela", slavilo se uz ove stihove u SNSD-u Milorada Dodika na kraju dana u kojem su Sjedinjene Američke Države proširile sankcije članu Predsjedništva BiH Dodiku, i to zbog „korupcijskih aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH". Kao odgovor na sankcije, Milorad Dodik poručuje da ga one neće pokolebati.

„Ja priželjkujem da oni uvedu sankcije Republici Srpskoj a ostave Federaciju. To znači da su razbili Bosnu i Hercegovinu. Bilo kakve kolektivne sankcije RS-u, od bilo koga, znak su da smo mi u parlamentu i donosimo odluku o samostalnosti RS-a", rekao je Dodik, poručivši da je ponosan što je na strani RS-a.

„Još samo da me ubiju”

„Što se tiče Amerikanaca, ostalo je još samo da me ubiju, da me smaknu. Pa evo, želim to javnosti reći, ako se to dogodi, da su to uradili Amerikanci uz asistenciju Britanaca", poručio je Dodik.

Novi val sankcija analitičari vide kao vjetar u leđa Miloradu Dodiku, jer se one ne odnose na konkretno obnašanje funkcija, što bi u praksi moglo ima samo pozitivan ishod za SNSD i njega osobno na idućim izborima. Međutim, dok se čeka i odgovor iz EU-a, koja bi mogla proširiti spektar sankcija, a spekulira se o još preko 50 osoba iz RS koje bi se mogle naći na listi sankcioniranih, međunarodni predstavnici u BiH pozdravljaju američku odluku.

„Odluka Sjedinjenih Američkih Država da uvrste na listu Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i jedno pravno lice koje se dovodi u vezu s Dodikom, Alternativnu televiziju (ATV), u okviru nedavno objavljenog Izvršnog naloga za Zapadni Balkan, a u svjetlu njihovog destabilizirajućeg djelovanja i korupcije, logična je posljedica destruktivnog i opasnog pristupa u vezi s njegovim neispunjavanjem temeljnih kriterija za odgovorno liderstvo“, poručuje visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, koji je mjesecima upozoravao na moguće sankcije.

„Dodik mora odgovoriti na mnoga teška pitanja, te se treba vratiti racionalnom i odgovornom djelovanju bez kršenja državnog Ustava i vladavine prava", naveo je Schmidt.

Podršku sankcijama dao je i Derek Chollet, savjetnik američkog državnog tajnika, koji je tijekom nedavne posjete BiH također upozorio na moguće sankcije.

„Važan korak. Kada sam posjetio BiH u studenom, rekao sam jasno kako će se SAD usprotiviti korumpiranim akterima. Narod BiH zaslužuje bolje”, poručio je Chollet.

Očekivanja od „zelenih”

Dodik nije ostao dužan ni Europskoj uniji, od koje očekuje nastavak sankcija. To je i potvrdio, komentirajući posjet ministrice vanjskih poslova SR Njemačke Annalene Baerbock SAD-u.

„Slučajno ili ne, u Americi trenutno boravi i ministrica vanjskih poslova Njemačke. Tako da treba očekivati da će i neke države koje će pratiti američku politiku, kao što je ta „zelena ministrica", da će i one nešto pokušati. Ali to ne znači da ću ja odustati od ove politike. Ja ću ovu politiku nastaviti. Moj saveznik je narod. Ja sam demokratski izabran predstavnik, a ovo što oni rade je nedemokratsko nasilje".

Američke sankcije protiv Dodika i ATV-a je pozdravio Adis Ahmetović, zastupnik SPD-a (koji i sam potječe iz BiH) te član Odbora za vanjske poslove u Bundestagu. On je sankcije nazvao nužnim i ispravnim korakom kojem bi se i Njemačka trebala priključiti: „Mi moramo odlučno djelovati protiv onih koji potiču korupciju, te destabilizaciju i jaz unutar regije, odnosno protiv onih koji te postupke omogućavaju i podržavaju.“

„Kontinuirani pokušaji Dodika da potkopa Mirovni sporazum iz Daytona ugrožavaju stabilnost cijele regije zapadnog Balkana. Mi kao Europljani ne smijemo dozvoliti da se ponovi povijest europskog kontinenta i da opet dođe do oružanog konflikta u regiji. Nećemo skrštenih ruku pratiti te napore“, naglasio je Ahmetović. Osim sankcija, on smatra da se treba razmisliti i o pojačavanju međunarodne vojne nazočnosti „kako bi se spriječilo izbijanje rata“.

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Šefika Džaferovića, novi set sankcija Dodiku, predstavlja čin kojim će se dati značajan doprinos zaštiti ustavnog poretka i mira u BiH, kao i suzbijanju korupcije.

„U ovom trenutku najvažnije je sada da se i europske i druge države priključe ovoj inicijativi, te kroz zajedničku akciju uvedu sankcije i restrikcije Dodiku, njegovim suradnicima u politici i biznisu, kao i kompanijama koje su pod Dodikovom kontrolom", kaže između ostalog Džaferović.

Što sankcije govore o BiH?

Međutim i analitičari u BiH su podijeljeni oko toga koliko je uvođenje sankcija generalno dobro za BiH. Za jedne su one neminovne, zbog pokušaja rušenja ustavnog poretka - a za druge pokazatelj da je BiH 30 godina nakon rata tek protektorat koji nema nikakve ingerencije nad svojim institucijama, čekajući nekoga sa strane da nametne odluke.

Sankcije su osim Dodiku, uvedene i banjalučkoj Alternativnoj televiziji, čiji udio u vlasništvu dio javnosti dovodi u vezu s Miloradom Dodikom, što je on kategorično odbio. Menadžment i uređivački kolegij ATV-a oštro je osudio sankcije Ministarstva financija SAD-a, ocijenivši ih kao napad na medijske slobode, slobodu izvještavanja i demokraciju.

"Zasluženo ili ne, ovo nije način postupanja prema medijima", poručuje Siniša Vukelić iz Udruženja Kluba novinara u BiH. To što pravosudne ili neke druge institucije, koje bi se trebale baviti poslovanjem bilo kojeg subjekta, pa i medija, ne rade svoj posao u BiH, ne treba biti povod za sankcije medijima, kaže on.

„Bilo kojem mediju uvoditi sankcije, od bilo koje države, bez dokaza, to je pritisak. Bilo kojem političaru stavljati sankcije bez dokaza, bez objašnjenja i bez njegovog okruženja je glupo, naivno, nedovoljno i nepoznavanje situacije", poručuje Vukelić, ne isključujući mogućnost da će ovakvi potezi izazvati suprotan učinak.

Oporba u Republici Srpskoj poručuje da će najučinkovitije sankcije za Dodika biti one na izborima, kada će, kako kažu, građani kazniti ili nagraditi one koji su radili dobro ili loše.

Kuda ide BiH?

"Ključno je pitanje kuda ova zemlja dalje ide i što je izlaz iz ove situacije. Mislim da se treba vratiti na povod za nastanak ove krize, a to je nametanje odluke kojom je promijenjen zakon. Međunarodna zajednica tu stvar mora vratiti na početak da bi mi ušli u neku vrstu normalnog života", rekao je Mladen Ivanić (PDP), bivši ministar vanjskih poslova BiH, ističući da sankcije neće riješiti krizu izazvanu Inzkovim nametanjem zakona.

Ipak, iz veleposlanstva SAD-a u BiH poručuju da je ono što je uradila američka vlada „upozorenje” onima koji bi mogli biti prijetnja stabilnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, zbog osobnih i političkih ciljeva.

„Nastavit će se analizirati koje su dodatne sankcije nužne da bi se borilo protiv "endemske korupcije koja podriva potencijal ove zemlje", odnosno stavljati do znanja da aktivnosti poput usvajanja novog zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske jesu neprihvatljiv napad na državu i stabilnost zemlje", izjavio je veleposlanik SAD-a u BiH, Eric Nelson, povodom uvođenja sankcija Ministarstva financija SAD-a Miloradu Dodiku i Alternativnoj televiziji, te State Departmenta Milanu Tegeltiji, donedavnom predsjedniku VSTS-a i njegovoj supruzi Tijani, te Mirsadu Kukiću, predsjedniku političke stranke PDA.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu