Populisti osvojili Europu

U Nizozemskoj, Španjolskoj, Austriji, Grčkoj, Bugarskoj i na Malti vladajuće stranke izgubile su na izborima za Europski parlament (EP), a velike gubitke bilježe i vlade u Irskoj i Velikoj Britaniji. Sarkozyjeva stranka UMP pak bilježi stabilan i dobar rezultat. Nedjelja (7.6.) je bila posljednji dan četverodnevnog izbornog maratona u 27 zemalja članica. Na izbore je ukupno izašlo 43 posto birača, što je dva i pol posto manje od prije pet godina, a već tada je to bio rekordno nizak odaziv od 375 milijuna birača. Najveći odaziv je bio na Malti s 80 posto, a najmanji u Slovačkoj, 18 posto. Najsnažnija politička skupina ostaje Europska pučka stranka i europski demokrati s 267 do 271 zastupnika, drugi su socijalisti s 157 do 161 parlamentaraca, zatim liberali s 80 do 82 i zeleni s 53 mandata. Europska ljevica može računati na 33 do 37 zastupničkih mjesta.

No, Europski parlament morat će se pripremiti i na stvaranje nove frankcije euroskeptika koju će predvoditi britanski, ali i češki i poljski zastupnici, a možda i nizozemski euroskeptici. Nije isključeno da se tim strankama pridruže i još neke ekstremne političke grupacije.

Hrvatska u Europskom parlamentu s 12 do 13 zastupnika?

Stari saziv Europskog parlamenta snažno je podržavao ulazak Hrvatske u EU. U nekoliko rezolucija taj je parlament tražio da Hrvatska uđe u EU do 2009. godine, a još prošle godine Parlament se zalagao da se pregovori s Hrvatskom završe prije kraja mandata parlameta, no ta se očekivanja nisu ostvarila. Sada je jasno da će se hrvatski zastupnici pridružiti novom sazivu odmah nakon što Hrvatska potpiše Pristupni sporazum. Nakon što Pristupni sporazum prihvate sve članice, hrvatski zastupnici dobivaju puno pravo glasovanja. Nakon toga Hrvatska mora održati izbore za EP u Hrvatskoj, a što se tiče broja, Hrvatska bi u EP-u mogla imati između 12 i 13 zastupnika.

Sarkozy i Merkel i dalje najsnažniji

Konzervativna stranka UMP koju vodi francuski predsjednik Nicolas Sarkozy ostala je najsnažnija politička stranka koja je osvojila nešto više do 28 posto. Socijalisti su pali na samo 16,8 posto na drugo mjesto. Zeleni postaju treća snaga u zemlji s 15,1 posto ispred liberala koji su dobili devet posto. Desnoekstremna stranka Front National dobila je 6,5 posto glasova birača. Dok su demokršćani (CDU/CSU) ostali i dalje najsnažnija stranka s 38 posto unatoč gubicima, njemački socijaldemokrati pali su na 21 posto. Nasuprot tome liberali i zeleni ostvaruju oko 11 posto, a stranke ljevice nešto više od sedam posto.

U Austriji stranka SPÖ kancelara Wernera Feymanna izgubila je gotovo deset posto i na koncu ostvarila nešto više od 23 posto. Gubitke bilježi i konzervativna ÖVP, ali je ipak s 29,6 posto najjača stranka u zemlji. Na trećem mjestu je prosvjednik Hans-Peter Martin s 18 posto, dok je slobodarska desnoorijetirna stranka FPÖ dobila 13,4 posto i time udvostručila broj svojih glasova od prije pet godina. Desna stranka BZÖ s gotovo pet posto glasova po prvi puta ulazi u EP.

U Irskoj je stranka premijera Briana Cowena dobila 23 posto, ali nije najjača stranka u zemlji. Oporbena Fine Gael (Obitelj Iraca) ostvarila je 30 posto. Promatrači pak ukazuju da ovakav rezultat ne predstavlja antieuropsku atmosferu u zemlji. Irska je jedino uvelike pogođena gospodarskom krizom. Stranka milionera Declana Ganley dobila je četiri posto i time ima dobre izglede da osvoji jedno mjesto u EP-u. Ganley je vodio kampanju protiv Sporazuma iz Lisabona.

Velika Britanija: najlošiji rezultat laburista od 1. svjetskog rata

U Velikoj Britaniji laburistička stranka premijera Gordona Browna ostvarila je ne samo najlošiji rezultat u posljednjih 90 godina na jednim izborima već je iza torijevaca i jedne stranke koja se zalaže da Ujedinjeno Kraljevstvo napusti EU, nalazi sada na trećem mjestu.

Demokratska građanska stranka u Češkoj je najjača politička snaga. Konzeravtivna stranka Mireka Topolankema kojemu je u ožujku izglasano nepovjerenje kao češkom premijeru dobila je 29 posto Češki socijaldemokrati dobili su 24 posto, a Komunistrička partija 15 posto glasova. U Sloveniji desnokonzervativna stranka Janeza Janše SDS dobila je oko 30 posto dok su vladajući socijaldemokrati premijera Boruta Pahora dobili tek 20 posto glasova.

U Švedskoj gusari, u Rumunjskoj kćer predsjednika države

U Mađarskoj je nacionalno konzervativni savez mladih demokrata FIDESZ dobio četiri puta više glasova od vladajuće socijalističke stranke. U EP ulazi samo još jedna mađarska stranka, a to je desnoekstrena stranka Jobbik (Bolji) koja je prešla izborni prag od pet posto. Tri od četiri finske stranke izgubile su glasove, a jedino su zeleni održali svoje dosadašnje pozicije. U Švedskoj su socijaldemokrati povećali broj glasova jednako kao zeleni i gusarska stranka koja se zalaže protiv restrukcija na internetu kao i za pravo na privatne kopije. I u Rumunjskoj su socijalisti (PSD) i konzeravtivni PD-L dobili po 30 posto glasova i šalju po deset zastupnika u EP. Treća snaga u zemlji sa 16 posto i pet parlamentaraca je oporbena nacionalno liberalna partija. Stranka mađarske manjine UDMR dobila je 10 posto. Stranka Romania Mare ultranacionaliste Corneliuja Vadima Tudora ostvarila je porast i sada ima sedam posto. U EP je izabrana i sporna kandidatkinja Elena Basescu, bivša manekenka i kćer predsjednika države Triana Basescua.

Nizozemska: uspjeh za neprijatelje islama

Neslužbeni rezultati u Nizozemskoj su objavljeni još u petak, što je oštro kritizirala Europska unija i vjerojatno Nizozemskoj prijeti novčana kazna. Prema rezultatima stranka Geerta Wildersa koji je neprijateljski raspoložen prema EU postala je druga politička snaga u zemlji. Dobila je četiri od 25 zastupničkih mjesta, i to samo jedno manje od vladajućih demokršćana. Cilj Wilderosve stranke je zaustavljanje doseljavanja muslimana u Europu. Grci su oporbenim socijalistima dali 37 posto glasova dok je kozervativna Nea Demokratia, stranka na vlasti, dobila 34 posto glasova. Na Cipru je najsnažnija konzeravtivna demokratska skupina DISY na grčkom dijelu otoka ispred lijevo orijentirane partije radnog naroda (AKEL). Na Malti oporbena Laburistička stranka MLP osvojila je 57 posto glasova i tri zastupnika dok je vladajuća kozervativna Partit Nazzjonalista (PN) dobila tek 40 posto glasova i dva zastupniöka mjesta. Izbore je popratilo nekoliko incidenata u kojima su laburisti nasrnuli na svoje političke protivnike sa lakše ozljeđenim aktivistima konzervativne stranke.

Bugarska građanska oporbena stranka GERB najjača je stranka sa 26,5 posto dok su vladajući socijalisti dobili tek 19 posto glasova. Iz Bugarske stižu dojave o novim slučajevima kupovine glasova. Jedan glas pri tome košta 40 leva ili 20 eura, javlja bugarski radio. Na izborima u Bugarskoj često su zabilježeni slučajevi kupovine glasova. Takvu praksu oštro je kritizirala Europske unije. Stručnjaci su izračunali da su stranke iz svojih crnih blagajni potrošile najmanje šest milijuna eura za kupovinu glasova.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: Marijana Ljubičić