Posljednja šansa za Grčku

Određen je i posljednji rok Grčkoj – tako je to barem rekao predsjednik Vijeća Europske unije Donald Tusk poslije sinoćnjeg sastanka na vrhu: „Grčka ima još pet dana vremena.“ Šefovi država i vlada eurozone namjeravaju se ponovo sastati u nedjelju, a na sastanak su pozvane i ostale članice EU-a, jer se „to tiče svih“. Zapravo je grčka vlada na ovom samitu već trebala podnijeti svoje konkretne planove. Umjesto toga, šefovi država i vlada vodili su „načelni“ razgovor o mogućem razvoju situacije u Grčkoj i o trećem paketu pomoći.

Eurozona u potrazi za novim paketom pomoći

Sudionici sastanka predložili su grčkoj strani da osmisli potpuno novi program za naredne dvije godine, kojim bi počelo rješavanje ekonomskih problema zemlje i preuređenje državnih struktura. Taj program bi, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, trebao obuhvatiti najmanje 50 milijardi eura, a predviđeno je da ga financira Europski fond za spas eura (ESM). „Ako pregovarao o programu ESM, onda moramo biti sigurni da će Grčka surađivati“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel poslije sastanka i dodala da zato očekuje konkretan zahtjev iz Atene: „Grčki premijer je obećao da će do četvrtka iznijeti detaljan plan o neophodnoj pomoći i mogućim reformama.“

U nedjelju će šefovi država i vlada potom odlučivati o tome ispunjava li plan Atene potrebne kriterije. Novi dugoročni program nema veze s drugim paketom pomoći koji su Grci odbacili na referendumu, naglasila je njemačka kancelarka.

Što hoće Grčka?

Neposredno nakon što je Angela Merkel iznijela novinarima svoje viđenje situacije, Alexis Tsipras je, napuštajući zgradu u kojoj je održan sastanak, rekao da je Grčka ministrima financija eurozone te predsjednicima i premijerima Europske unije već podnijela neophodne prijedloge. Doduše, to šef euroskupine Jeroen Dijsselbloem nije tako vidio. Predsjednica Litve Dalia Grybauskaite požalila se da je grčka strana nepouzdana: „Prvo kažu: danas će podnijeti ovo ili ono. Sada kažu: sutra će. Za Grke je sve uvijek sutra, sutra, sutra.“

Tsipras nije jasno stavio do znanja hoće li prihvatiti uvjete za treći paket pomoći. Rekao je samo: „Grčka strana će nastaviti s trudom, naoružana voljom naroda, da prekine diskusije o grexitu i nađe izlaz iz krize.“

Finski ministar financija Alexander Stubb ostao je skeptičan. On je za DW rekao da u mnogim državama, među kojima su i Finska i Njemačka, i parlamenti moraju dati suglasnost za novi paket pomoći.

Pred jednim zahtjevom grčke vlade njemačka kancelarka će ostati nepopustljiva. Otpis duga ili dijela duga Grčke ne dolazi u obzir, „jer je to zabranjeno prema europskim ugovorima“. Doduše, na kraju pregovaračkog procesa će se morati govoriti i o tome hoće li Grčka ikada uspjeti smanjiti svoj dug na iznos koji će biti manji od 120 posto bruto društvenog proizvoda. Trenutno grčki javni dug iznosi 180 posto BDP-a.

„Ne naročito optimistična“

Na pitanje može li se poslije pet mjeseci neuspjelih pregovora još vjerovati grčkoj vladi, kancelarka je odgovorila: „Ne vidite me u naročito optimističnom raspoloženju. Bio je ovo vrlo ozbiljan razgovor.“ Ona je dodala da i činjenica da će novi sastanak biti održan već u nedjelju pokazuje koliko je situacija ozbiljna. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao je da je ovo najteži ispit eurozone do sada.

Svim sudionicima jučerašnjeg sastanka je bilo jasno da je financijska situacija Grčke katastrofalna. Banke su zatvorene. Gospodarstvo se polako zaustavlja. Država ostaje bez prihoda. Mnogi ekonomski stručnjaci smatraju da to stanje ne može potrajati više tjedana. A pregovori će trajati više tjedana.

Dok se oni ne završe, Grčkoj će biti potrebna neka vrsta financijske pomoći. Angela Merkel je nagovijestila odakle bi ona trebala doći: „Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi rekao nam je da će ESB donijeti odluku o tome poslije sljedećeg samita u nedjelju“. To bi značilo da, ukoliko u nedjelju bude postignut dogovor, ESB može povećati kredite za hitnu pomoć Grčkoj. To će pomoći bankama da prežive, pa i da izdaju više gotovine. Kontrole toka kapitala bi mogle biti ublažene. Doduše, 20. srpnja Grčka mora Europskoj središnjoj banci uplatiti 3,5 milijarde eura.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je prvi put rekao i da postoji detaljan plan za slučaj izlaska Grčke iz eurozone: „Imamo scenarij humanitarne pomoći. A imamo i scenarij – a to je moj omiljeni plan – s kojim možemo uspostaviti kontrolu nad problemom i zadržati Grčku u monetarnoj uniji.“