Potrošeni resursi Zemlje za ovu godinu

Global Footprint Network svake godine izračuna dan nakon kojeg Zemlja počinje biti preopterećena, također i Dan iscrpljenosti Zemlje. Prema navodima ove organizacije taj dan svake godine dolazi sve brže. 1971., u prvoj godini globalne prekomjerne potrošnje, taj dan je bio 21. prosinca. Prošle godine je pao na 1. kolovoza. Ove godine je prvi put u srpnju: 29.07. 

Dan preopterećenosti Zemlje znači da su ljudi do tog dana potrošili toliko resursa koliko svi ekosistemi mogu obnoviti u cijeloj godini. Čovjek dakle iz godine u godinu iskoristi više obradivog zemljišta i pašnjaka, lovišta i šume nego što mu po računici stoji na raspolaganju. I emitira daleko više CO2 nego što šume i oceani mogu primiti.

Global Footprint Network, nevladina organizacija sa sjedištem u kalifornijskom Oaklandu, navodi da je ovo trošenje resursa sve vidljivije, primjerice kroz krčenje šuma, eroziju tla, gubitak biološke raznolikosti ili povećanje emisije CO2 u Zemljinu atmosferu.

Velike regionalne razlike

Dan preopterećenosti Zemlje predstavlja pri tome globalni prosjek, dok od države do države postoje ogromne razlike u tom smislu. Nevladina organizacija WWF je priopćila da je u Kataru taj dan dostignut već nakon 42 dana u godini, u Indoneziji naprotiv tek nakon 342 dana. Njemačka je resurse koji joj stoje na raspolaganju za 2019. godinu potrošila već 3. svibnja.

Čisto matematički gledano svjetska populacija prema navodima svjetske ekološke organizacije u međuvremenu troši 1,75 Zemlje. Ako bi svi ljudi živjeli kao Nijemci onda bi bile neophodne tri Zemlje. Ako bi svi ljudi trošili istu količinu resursa kao američki građani onda bi nam bilo nužno pet planeta.

U Njemačkoj preopterećenosti Zemlje doprinose prije svih povišene emisije CO2 na području električne energije, prometa i industrijalizirane poljoprivrede. Emisija CO2 se nije smanjila od 2009. godine, korištenje ugljena usporava smanjenje emisije CO2, navode u ovoj organizaciji.

Promet kao ekološki grešnik

Kao posebice problematično u Njemačkoj autori studije vide stanje u prometu: od 1990. godine emisije štetnih tvari u cestovnom prometu nisu smanjene, a u zračnom prometu su znatno povećane. I potrošnja energije po glavi stanovnika je također veća od prosjeka EU-a i posljednjih godina je samo neznatno smanjena. "Kada je riječ o stopi rasta obnovljivih energija u Njemačkoj postoji još potencijala za poboljšanje", navode autori studije.

"Širom svijeta i u Njemačkoj ozbiljne posljedice prekomjerne upotrebe (resursa) i klimatske krize su sve vidljivije", priopćili su Germanwatch, Global Footprint Network i druge organizacije. Njemačka vlada mora, kako navode ove organizacije, zakonom o zaštiti klime i cijenom za CO2, kao i djelotvornim očuvanjem resursa još u ovoj godini djelovati protiv toga.

Müller: "Zaštita klime je pitanje opstanka"

Njemački ministar za razvoj Gerd Müller (CSU) je izjavio kako je zaštita klime pitanje preživljavanja čovječanstva. On zahtijeva više investicija u međunarodnoj zaštiti klime. "Prije svega Afrika mora postati zeleni kontinentobnovljivih energija", kaže on. S tim ciljem je između ostalog neophodan tehnološki program poticaja obnovljivih energija.

I katolička organizacija za razvojnu pomoć Misereor zahtijeva temeljitu promjenu. Njemačka troši od onoga što pripada cijeloj Zemlji kao opće dobro "znatno više, nego što joj pripada", rekao je šef Misereora Pirmin Spiegel Katoličkoj novinskoj agenciji (KNA).

kle/se (afp, kna)