Potvrđena europska perspektiva jugoistočne Europe

Po prvi puta na dnevnom redu Vijeća ministara našla se i slovenska blokada pregovora. Među ostalim povjerenik Rehn je predstavio svoju incijativu pružanja europske pomoći Sloveniji i Hrvatskoj u rješavanju spora i dobio je u tome podršku svih ministara. Rekao je da očekuje od Slovenije i Hrvatske više kooperativnosti, a najavio je idući sasatanak s hrvatskim i slovenskim ministrima vanjskih poslova za srijedu.

Slovenski ministar Žbogar je izjavio kako sve dok prosrednički proces kojeg je pokrenula Komisija ne pokaže rezultate nema deblokade pregovora. On je dodao kako nema pritisaka na Sloveniju, jer da Ljubljana ima i saveznike oko graničnog prijepora i to mnogo više nego na početku spora s Hrvatskom. Žbogar je naglasio kako Slovenija ne može pristati niti na «zamrzavanje» graničnog prijepora do vremena kada Hrvatska postane članica Unije niti na proslijeđivanje prijepora Međunarodnom sudu pravde. No on je na kraju poručio kako «nitko ne želi zaoštravanje odnosa s Hrvatskom, niti je to bila namjera slovenske Vlade».

Vrijeme odmiče – ne možemo čekati vječno

Švedski ministar Carld Bildt je zatražio kraj slovenske blokade hrvatskih pregovora, jer kako je rekao «problemi među državama ne smiju blokirati proces pregovora». Britanski ministar Miliband je poručio kako «bilateralni sukobi ne smiju ometati rad Europske unije» dok je češki ministar za europska pitanja Vondra upozorio kako «vrijeme odmiče i kako se ne može čekati vječno».

Solana upozorio na opasnost političkog protekcionizma

Visoki predstavnik Solana je podsjetio kako su ministri o regiji razgovarali prije godinu dana, te da se od tada mnogo toga dogodilo i doboga i lošega kako za regiju tako i za svijet, prije svega gospodarska kriza. «Treba razmišljati kako jedni drugima možemo pomoći i prebroditi ovu ekonomsku krizu na inteligentan način». Pri tome je Solana ukazao na dva rizika koja treba izbjeći: «jedan je rizik ekonomskog protekcionizma, a drugi rizik politički protekcionizam, a to je ono što nazivamo nacionalizam. Nakon ove krize svijet će biti globaliziraniji i zbog toga treba ukloniti sve tendencije koje vode prema nacionalizmu», upozorava Solana.

„Jasno je za sve nas da su ekonomija i radna mjesta prvi i najvažniji prioriteti građana kako u zemljama članicama tako u kandidatskim zemljama i državama potencijalnim kandidatima“, naglasio je povjerenik Rehn i podvukao da su svi ministri potvrdili europsku perspektivu za sve zemlje regije. „Važna je politika stabilizacije i društvenog napretka na zapadnom Balkanu“, konstatirao je Rehn.

Perspektiva postoji a kraj ekonomnske krize je blizu

Što se tiče perspektive za članstvo u EU novi visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kritizirao je njemačku kancelarku Merkel navodeći kako njezin nastup označava „određeni zamor prema proširenju Unije i prema zemljama zapadnog Balkana“. Luksemburški ministar Asselborn je poručio kako bi bila „velika politička pogreška zemljama regije kazati da nisu dobrodošle“.

„Perspektiva postoji, a kraj ekonomske krize je blizu, i zato trebamo surađivati ne samo da stabiliziramo regiju već i svijet koji će bez sumnje biti globaliziraniji“, poručio je visoki predstavnik EU-a Javier Solana. Na koncu Olli Rehn je upozorio kako se „ne smije žrtvovati proširenje Unije, je o tome uopće nije bilo riječi na irskom referendumu“.

Neizvjesnost oko Lisabonskog sporazuma

U Europskoj uniji međutim ponovno se rasplamsala diskusija da li Europska unija tek nakon prihvaćanja Lisabonskog sporazuma može primiti nove članice. Budući je nakon pada češke Vlade postalo upitno hoće li Češka uopće prihvatiti Lisabonski sporazum koji je neophpodan za daljnje proširenje Unije, postavlja se pitanje je li dovoljna europska perspektiva zemljama regije da jednoga dana uopće postanu članice Unije.

Na kraju povjerenik Rehn je izgovorio rečenicu: „Nemojmo kriviti hrvatskog radnika ili srpskog službenika zbog sustavnih pogrešaka financijskog kapitalizma koji ima svoje korijene na Wall Streetu."

Autor: Alen Legović