„Povijesna šansa“ za Atenu i Skopje

Ovo je „velika diplomatska pobjeda, ali i povijesna šansa", izjavio je grčki premijer Alexis Tsipras na televiziji – „sjeverni susjedi" su odlučili preimenovati svoju državu u „Sjeverna Makedonija". To je ime koje će, kaže, sada koristiti sve zemlje svijeta, ne samo Grčka.

Pitanje je hoće li zaista tako biti, jer više od 140 zemalja je mladu državu već priznalo pod njezinim ustavnim imenom „Republika Makedonija". „Hoće li sporazum između Atene i Skopja imati efekta – to zavisi od toga hoće li ga svi i uvažiti", kaže za DW Jorgos Tzogopoulos, profesor za međunarodne odnose na Sveučilištu Trakija.

Konstantinos Filis, direktor istraživanja na atenskom Institutu za međunarodne odnose, optimističan je. „Osnovni smjer smatram pozitivnim", kaže, i dodaje da se neke stvari još moraju razjasniti – na primjer pitanje priznaje li Grčka makedonski jezik. Ili – hoće li biti uvedeno i „sjevernomakedonsko" državljanstvo. No, nešto više će se moći reći tek kada bude objavljen i tekst sporazuma.

Prema još nepotvrđenom pisanju grčkih medija, Alexis Tsipras i njegov makedonski kolega Zoran Zaev trebali bi se idućih dana sastati na Prespanskom jezeru da bi potpisali sporazum i počeli novu eru suradnje. Prije toga će makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Ivanov posjetiti Berlin.

Kotzias ostaje optimist

Grčki ministar vanjskih poslova Kotzias je na televiziji "Kontra Channel" objasnio kako on sve to zamišlja: „Potreban nam je sporazum koji će trajati i koji će i narodi prihvatiti. Mi se nećemo prema jednoj manjoj zemlji ponašati onako kako su se drugi ponašali prema nama."

Kotzias nije rekao na koga misli, ali je on zadovoljan rezultatima pregovora, jer smatra da je „Grčka ipak nešto i dobila: prestaju teritorijalne pretenzije, postojeće granice će biti priznate, prestat će i spekulacije o jednoj manjini u Grčkoj, a cijeli svijet će primjenjivati odredbu o imenu." Logično je to što i druga strana nešto dobiva, rekao je ministar.

Spor oko imena se vodi već više od 25 godina. Poslije raspada Jugoslavije 1991. Makedonija je proglasila neovisnost i to pod imenom „Republika Makedonija". Grčka pretendira na to ime i pribojava se teritorijalnih pretenzija sjevernih susjeda na svoju istoimenu pokrajinu. Dugo su grčke vlade odbacivale svako kompromisno rješenje prema kojem bi ime sjevernog susjeda sadržavalo bilo kakvu formu pridjeva „makedonski". Dvije zemlje su se 1995. složile oko prijelaznog sporazuma prema kojem je Atena priznala Makedoniju pod provizornim nazivom „Bivša jugoslavenska republika Makedonija". Skeptici u Grčkoj nisu htjeli služiti se ni tim imenom i govorili su o „skopskoj državi".

Od zaokreta u lijevo u Ateni 2015. i posebno poslije smjene vlada u Skopju 2017. dvije strane su pojačale napore za rješavanje spora oko imena – i to, kako izgleda, s uspjehom. Poslije dogovora Tsiprasa i Zaeva, i pregovori o pristupanju sjevernog susjeda NATO-u mogli bi brzo početi, smatra politolog Konstantinos Filis.

Kurioziteti atenske politike

U međuvremenu se u Ateni politička scena uzburkala. Desničarska stranka ANEL, manji partner u vladajućoj koaliciji, odbacuje svaki kompromis u sporu s Makedonijom. Šef stranke i ministar obrane Panos Kammenos rekao je da će svaki njegov zastupnik koji u parlamentu bude glasovao za kompromis biti isključen iz stranke. No, Kammenos je najavio i da neće napuštati koaliciju čak i ako Tsiprasov kompromis bude izglasan.

No, bez ANEL-a, Tsipras nema većinu koja je potrebna da parlament glasa za sporazum sa Skopjem. On je zato upućen na glasove oporbenih stranaka – prije svega socijalista. Ako te glasove dobije, politika u Ateni će postati bogatija za još jedan kuriozitet: baš socijalisti, koji su u frontalnoj oporbi i traže nove izbore, osigurali bi Tsiprasu da politički preživi, dok bi njegovi saveznici na vlasti glumili oporbu – bez napuštanja vlade.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.