Počinje postupak Trumpovog (mogućeg) opoziva
9. veljače 2021
O čemu se radi u postupku protiv Donalda Trumpa?
Ustvari je sve trebalo biti samo formalnost: Kongres SAD-a se 6. siječnja sastao kako bi se „certificirao" konačni rezultat predsjedničkih izbora, odnosno rezultat glasanja takozvanog „izbornog kolegija". To je trebala biti posljednja formalnost, stvar koju su trebale podržati obje stranke (Demokratska i Republikanska), odnosno time potvrditi Joeja Bidena kao novog, budućeg predsjednika.
U normalnim okolnostima ta se procedura odvija bez ikakvih komplikacija. Ali ovaj put je sve bilo drugačije. U Kapitol, tamo gdje se inače sastaju oba doma parlamenta SAD-a, upala je rulja koju je prije toga nahuškao (tada još uvijek aktualni) predsjednik Trump. Tijekom govora o navodnoj izbornoj krađi, upravo je Trump (naslovna fotografija) pozvao tisuće svojih pristalica da krenu prema Kapitolu.
Oni su taj poziv shvatili doslovno i nasilno upali u „srčanu komoru američke demokracije". Pritom je pet ljudi izgubilo život, među njima i jedan policajac. Prigovor upućen Trumpu glasi: poziv na pobunu. Nakon neuspješnog postupka opoziva prije godinu dana, tada se radilo o Trumpovim pokušajima da mu se iz Ukrajine pruži pomoć kako bi pobijedio na izborima, Trump se suočava s novim postupkom – iako uopće više nije na predsjedničkoj dužnosti.
Što se sad događa?
9. veljače u Senatu počinje drugi postupak opoziva Donalda Trumpa. Po prvi put u povijesti SAD-a neki predsjednik po drugi put prolazi kroz tu proceduru – i prvi put da u trenutku razmatranja optužnice okrivljenik nije više na položaju.
Predstavnički dom je doduše započeo postupak još tijekom Trumpova mandata, ali stvarni postupak opoziva se odigrava pred drugim domom parlamenta, pred Senatom – zbog okolnosti tek nakon što je Trump iselio iz Bijele kuće, odnosno nakon što je prisegnuo novi predsjednik Joe Biden. A to je uzburkalo strasti među građanima, baš kao i mnoga druga pitanja vezana uz Trumpa – i to među biračima Republikanske i Demokratske stranke.
Zašto bi Trump uopće trebao biti opozvan?
Ključno je pitanje koliko uopće ima smisla „maknuti" bivšeg predsjednika s dužnosti koju uopće više ne obnaša? Republikanski senator iz Pennsylvanije Doug Mastriano, koji je marširao s Trumpovim pristalicama prema Kapitolu sve dok rulja nije počela upadati u zgradu, cijeli postupak smatra „groznom idejom" i podsjeća da su u kompletnoj povijesti SAD-a zabilježena samo četiri postupka opoziva – a dva od toga u posljednjih 13 mjeseci.
"Neće to doprinijeti ujedinjavanju nacije", kaže Mastriano za DW. Joe Biden bi trebao prekinuti postupak opoziva, smatra naš sugovornik, i dodaje kako je cijela stvar „previše simbolička i beznačajna, budući da Trump više nije na dužnosti predsjednika".
Demokratska stranka na drugoj strani želi javno pozvati republikance na odgovornost, smatra Michael Cornfield, politolog sa Sveučilišta George Washington u glavnom gradu SAD-a. Radilo se o „nezabilježenom i šokantnom napadu na demokraciju", kaže Cornfield. I sad se po njegovom mišljenju ustvari radi o jednoj elementarnoj stvari po pitanju demokracije: „Demokrati žele dokumentirati kakav je stav republikanskih senatora."
Koliko su uopće visoki izgleda da se Trumpa proglasi krivim?
Demokrati imaju tijesnu većinu u Senatu i to nije dovoljno za osudu Donalda Trumpa. Za uspješno okončavanje postupka opoziva koji su oni pokrenuli, potrebna im je barem dvotrećinska većina u Senatu. A time i snažna podrška iz redova Republikanske stranke.
Postoji još jedan motiv za Demokratsku stranku – naime šansa da se Donaldu Trumpu oduzme mogućnost da se ikada više kandidira za neku visoku poziciju u državnoj upravi. Tu presudu Senat može usvojiti i jednostavnom većinom glasova. Ali je ta odluka moguća samo nakon uspješnog okončavanja postupka opoziva – za koju im treba dvotrećinska većina. Demokrati se sad nadaju da je i brojnim republikancima dosta Trumpa i da po svaku cijenu žele spriječiti njegov mogući povratak na sljedećim predsjedničkim izborima.