Počinje proces odobravanja hrvatskog pristupnog ugovora

Europski zastupnici raspravljat će o dokumentima što ih je pripremio izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu, austrijski socijaldemokratski zastupnik Hannes Swoboda. Radi se o nacrtu rezolucije o pristupnom ugovoru s Hrvatskom, a drugi dokument je nacrt rezolucije o hrvatskoj aplikaciji za članstvo u Europskoj uniji.

Glasovanje u vanjskopolitičkom odboru je na programu 14. studenog, a nakon toga dokument ide na plenarnu sjednicu i glasovanje 1. prosinca. Nakon toga Vijeće Europske unije na svome sastanku 5. prosinca može prihvatiti nacrt ugovora o pristupanju. Toga dana će biti objavljene i sve ostale proceduralne pretpostavke za potpisivanje.

»Europski je parlament suglasan s pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji i s odlukom Vijeća o prihvaćanju hrvatske aplikacije za članstvo«, kaže se u nacrtu rezolucije koja ima zakonsku snagu. U nacrtu rezolucije o hrvatskoj aplikaciji za članstvo u EU pozdravlja se završetak pristupnih pregovora, »koji su znatno promijenili socijalno-politički, gospodarski i kulturni krajobraz zemlje«. U tekstu se ističe potreba da se nastavi s reformama i navodi da »proces nije dovršen i da ga treba nastaviti jednakom odlučnošću i teškim radom«.

Poziv Komisiji da nastavi nadzor procesa prostupanja

Očekuje se da će u svom dokumentu Swoboda ali i ostali zastupnici pozvati Europsku komisiju da i dalje nadzire proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji te da kontrolira je li Hrvatska ispunjava sve preuzete obveze iz pregovora.

Nacrt teksta sadrži poziv da se posebno trebaju nadgledati reforme u području pravosuđa, temeljnih prava, slobode i sigurnosti, uključujući nepristrano procesuiranje ratnih zločina, borbu protiv korupcije, upravljanje granicama, policijsku suradnju, borbu protiv organiziranoga kriminala te u području tržišnog natjecanja, restrukturiranja brodogradnje i čeličnog sektora.

Hrvatsku se poziva da nastavi reforme...

Hrvatska se i u ovom dokumentu poziva da nastavi s primjenom pravosudnih reformi, jer je učinkovit pravosudni sustav važan čimbenik za gospodarski razvoj i jačanje povjerenja građana u vladavinu zakona.

Europski parlament »smatra jednim od najviših prioriteta« borbu protiv korupcije na svim razinama, posebice na visokoj razini, uspostavu tijela za provedbu zakona te reformu javne uprave.

… na nastavak poticanja procesuiranja ratnih zločina…

Europski parlament poziva Hrvatsku da nastavi »aktivno poticati i podupirati procesuiranje ratnih zločina i da nastavi surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju«. Hrvatsku se poziva da i dalje potiče povratak izbjeglica kroz provedbu mjera za stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje.

… i rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja

I na koncu i Europski parlament će pozvati Hrvatsku da nastavi održavati dobre odnose sa svojim susjedima i da aktivno promiče regionalnu suradnju na svim razinama. Nije izostao poziv da Hrvatska ostvari napredak u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja s nekim susjednim zemljama, prije svega po putanju granica, nestalih, izbjeglica i povratka imovine. Europski parlament smatra da otvorena bilateralna pitanja ne smiju zasutavljati proces proširenja Europske unije i pristupanja Unije zemalja kandidata i potencijalnih kandidata s područja jugoistočne Europe.

Autor : Alen Legović, Bruxelles

Od. ured. : S. Matić