Krizni management Vladimira Putina

Rusko "kolovoško prokletstvo" i ove je godine pogodilo zemlju. Nakon krize ruske valute, nesreće s atomskom podmornicom, terorističkog napada, ratova i tehničkih katastrofa poput eksplozije u jednoj hidroelektrani proteklih godina, ove su godine visoke temperature i ogromni šumski požari danima zemlju obavili stravičnim oblakom dima.

Nitko doduše u Rusiji ne može nikoga prozivati zbog vremenskih uvjeta i visokih temperatura koje se pojavljuju jednom u stotinu godina, pa čak ni predsjednika Medvedjeva ili premijera Putina. Ipak ovogodišnja "kolovoška kriza" još je jednom na vidjelo iznijela ne samo nekompetentnost ruske birokracije, već i sveukupne nedostatke političkog sustava u Rusiji.

Sigurno je da su Dimitrij Medvedjev i Vladimir Putin nešto naučili iz prethodnih katastrofa. Od početka krize ruska ih televizija neumorno pokazuje u akciji. Predsjednik Medvedjev pri tome daje visokim dužnosnicima energične zapovjedi. Premije Putin je pak često na mjestima nesreća i žrtvama obećaje brzu pomoć. Čak je letio, naravno uz veliku medijsku pratnju, dva puta kao kopilot u zrakoplovu za gašenje požara. Pogreške kao prije deset godina kad je unesrećena nuklearna podmornica Kursk, rusko rukovodstvo više neće počiniti. Tada je svježe izabrani predsjednik Putin kritiziran jer nije osjetio potrebu prekinuti svoj odmor, a i na njegovu službenu reakciju se dugo čekalo.

Putin i Medvedjev ne ponavljaju pogreške

Takve krive korake Medvedejv i Putin danas ne čine. Zbog toga se i ne očekuje da će njihov politički ugled kojeg uživaju u ruskom narodu zbog požara biti poljuljan. Cijenu će ovaj put platiti neki niži regionalni dužnosnici. Njima će se predbaciti krivnja za šlampave mjere predostrožnosti, nedostatak opreme i lošu politiku infomiranja. Jedino zanimljivo pitanje je hoće li moćni moskovski gradonačelnik Juri Lužkov doći pod pritisak, jer je unatoč gustom smogu u gradu, svoj odmor dosta kasno prekinuo.

Ipak, aktualnu krizu nisu prouzročile pogreške pojedinih birokrata. Zapravo razlog je u političkom sustavu kojeg je postavio Putin - u tzv. vertikali moći. Visoko centraliziran sustav odgovornima na regionalnoj ili lokalnoj razini ne daje dovoljno slobode za djelovanje niti financijskih sredstava. Uz to, guvernere ne biraju izravno građani neke regije, već ih postavlja predsjednik. Kod svake velike odluke lokalni šefovi čekaju na upute iz Kremlja ili od dužnosnika na saveznoj razini koje nadzire Moskva.

K tome se još mora pribrojiti slabost birokracije na nedjelotvornost i korupciju, jer nema javnog nadzora vlasti. Nedostaju i slobodni mediji te neovisno pravosuđe. Da čak i Putin nema povjerenja u vlastiti birokratski aparat pokazuje činjenica da je dao instalirati video kamere kako bi mogao kontrolirati obnovu kuća na internetu. Od kamera bi svakako bila važnija strukturna i sveobuhvatna politička modernizacija Rusije. Možda bi onda i "kolovoško prokletstvo" postalo prošlost.

Autor: Ingo Mannteufel/ Snježana Kobešćak

Od. urednik: A. Legović