Pravda je za neke posebno spora

Ratni zločini počinjeni nad Srbima u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata i dalje se gotovo uopće ne procesuiraju, stajalište je nevladinih udruga Documente i Amnesty Internationala Hrvatske. Ono što Hrvatskoj spočitavaju nevladine udruge i Europska komisija posljednjih godina, ističe se i u najnovijim izvještajima o stanju ljudskih prava, primjerice da je i 13 godina nakon rata stanje ljudskih prava u Hrvatskoj još je pod utjecajem ratnog nasljeđa, posebno u pristupu ratnim zločinima i odnosu prema nacionalnim manjinama. Bilježi se, ipak, određeni pomak kao u slučajevima procesuiranja generala Ademija i Norca zbog ratnih zločina u Lici te proces protiv Glavaša zbog zbivanja u Osijeku.

Što je sa Siskom?

Za koordinatoricu Documente Vesnu Teršelič nedopustivo je da su zločini s početka devedesetih još uvijek u fazi predistražnih radnji. „Obitelji žrtava svakako očekuju aktivniji rad i očekuju podizanje optužnica".

Documenta i Amnesty International posebno ističu slučaj Siska, gdje je ubijeno oko sto civila srpske nacionalnosti, a do danas nitko nije kažnjen. Documenta stoga od pravosudnog sustava traži - jačanje istražnih centara za utvrđivanje ratnih zločina, intenziviranje istraga, analizu presuda donesenih u odsutnosti i obustava kaznenih postupaka primjenom Zakona o oprostu, bolju potporu svjedocima i uvažavanje interesa žrtava te razvijanje regionalne suradnje u otkrivanju i kažnjavanju zločinaca.