Pred novom njemačkom vladom je puno posla

Tijekom predizborne kampanje puno se govori o politici, ali se malo toga radi. Važne odluke se ostavljaju za kasnije - no važno je da se neke od njih donesu još ove jeseni. To posebno vrijedi za jednu temu o kojoj se proteklih tjedana najradije šutjelo.

Kriza eura nije prebrođena

Jedno je sigurno - kriza eura je imala samo malu pauzu. Vjerojatno će nakon ovih izbora ponovo biti tema broj jedan u medijima. Gospodarstvo nekih kriznih zemalja EU-a se doduše oporavlja, ali Grčkoj će, s njenim dugovima od 300 milijardi eura, vjerojatno ponovo biti potrebna pomoć kako bi stala na vlastite noge. To je njemački ministar financija Wolfgang Schäuble priznao i prije izbora: "Za Grčku će se morati usvojiti još jedan program pomoći. To je više puta ponovljeno i u Bundestagu."

Vodeći ekonomski stručnjaci smatraju da će EU najkasnije krajem ove godine još jednom morati donijeti odluku o novom paketu pomoći.

Njemački proračun: štednja ili izborni pokloni biračima?

Njemačkoj, doduše, ide bolje nego drugim članicama Unije. Porezni prihodi su veći nego ikada ranije. Ipak, dugovi Njemačke iznose 2,1 bilijuna eura, a svake godine rastu sve više. Mnoge pokrajine su prezadužene, mnoge općine pred bankrotom. Sve stranke su uoči izbora najavljivale da će se prihvatiti rješavanja tog problema. Ali, kako doći do konsolidacije? Povećati mjere štednje ili poreze? SPD i Zeleni su najavljivali da žele povećati poreze, barem za one koji zarađuju više. CDU i FDP to ne žele, istaknula je to još ranije Angela Merkel: "Planovi o povećanju poreza donose opasnost da ugrozimo dobru situaciju koju trenutno imamo, a ne da je poboljšamo."

Ono što je sigurno je da za tri godine na snagu stupa Zakon o ograničavanju državnog duga, nakon čega njemačka država može uzimati kredite samo u ograničenom iznosu. Do 2020. godine proračun mora biti izbalansiran.

Više pravde - ali kako?

Tema socijalne pravde također bi mogla biti vrlo važna nakon izbora. Tu postoji više aspekata. Na prvom mjestu je svakako pravo na jednako školovanje za djecu iz svih slojeva društva. Svako dijete mora imati iste šanse. Trenutno je u Njemačkoj drugačije. Učenik koji dolazi iz obitelji gdje su roditelji bolje obrazovani, ima bolje šanse da i sam završi na sveučilištu. Pri vrhu liste problema je i pravedna cijena rada, upozoravao je socijaldemokrat Peer Steinbrück uoči izbora: "Ima mnogo ljudi koji rade po cijeli dan, ali dobijaju tako malu plaću da ne mogu od toga živjeti." Još nije izvjesno hoće li izlazak iz te situacije biti riješen donošenjem "zakona o minimalcu" odnosno o minimalnom iznosu nadnice za radnike.

Koliko će koštati kilovat struje u budućnosti?

Prije dvije godine vlada je donijela plan o promjenama koje predviđaju proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije. U međuvremenu se 23 posto potreba u Njemačkoj pokriva iz obnovljivih izvora energije. Ciljevi su ambiciozni - do 2015. bi taj postotak trebalo iznositi 35 posto. Ipak, postoje brojni problemi. Jedan od njih je nedostatak dalekovoda koji bi povezali sjever i jug Njemačke. SPD kritizira kako se visoki troškovi prestrukturiranja elektroenergetske mreže odražavaju na cijenu struje koju plaćaju građani. Prelazak na solarnu i energiju vjetra građani zaista plaćaju preko posebnog doprinosa koji je ugrađen u cijenu svakog kilovata struje. Predmet kritika je i to što veliki industrijski potrošači ne plaćaju taj dodatak na struju koju oni potroše.

Tko smije doći kao izbjeglica u Njemačku?

Kriza u Siriji je na dnevni red donijela i pitanje izbjeglica. Stotine tisuća Sirijaca je u bijegu. Od Njemačke se očekuje da prihvati dio tih ljudi. Za sada ih je tu 5.000, što je vrlo mali broj u odnosu na veličinu i broj stanovnika Njemačke. Međutim, već sada postoji spor u koje dijelove zemlje bi trebalo smjestiti te izbjeglice i pod kojim uvjetima im osigurati boravak. U nekim mjestima su se građani pobunili protiv dolaska izbjeglica.

Postoje i kritike da se izbjeglicama ograničava sloboda kretanja, da im se ne daju dozvole za rad. Protiv ovih pravila su same izbjeglice održale niz prosvjednih marševa, a neki od njih su stupili i u štrajk glađu.