Presuda za Lovas je signal Hrvatskoj

Odjel Višeg suda za ratne zločine u Beogradu osudio je u utorak (26.06) na ukupno 128 godina zatvora četrnaestoricu pripadnika bivše JNA i paravojne formacije "Dušan Silni" zbog ubojstva 70 hrvatskih civila u selu Lovas u Hrvatskoj 1991. godine.

Pripadnici tadašnjih samozvanih srpskih lokalnih vlasti Ljuban Devetak, Milan Devčić i Milan Radojčić osudjeni su na 20, 10 i 13 godina zatvora. Zapovjednik milicijske postaje Tovarnik Željko Krnjajić osudjen je na 10 godina zatvora. Bivši pripadnici JNA Miodrag Dimitrijević, Darko Perić, Radovan Vlajković i Radisav Josipović osudjeni su na po deset, pet, pet i četiri godine. Sud je pripadnike paravojne formacije "Dušan Silni" Jovana Dimitrijevića i Sašu Stojanovića osudio na po osam godina zatvora, Zorana Kosijera na devet godina, Dragana Bačića i Aleksandra Nikolaidisa na po šest godina, a Petronija Stevanovića na 14 godina zatvora.

Obrazlažući presudu predsjednica sudskog vijeća sudaca Olivera Anđelković rekla je kako je tijekom postupka utvrđeno da su optuženi naređivali ili izvršavali napade na civile hrvatske nacionalnosti. Optuženi su da su nekontrolirano i nasumice otvarali vatru po civilnim objektima, iako u selu Lovas nije bilo pripadnika hrvatskog Zbora narodne garde, rekla je sutkinja Anđelković. U optužnici se navodi da su tijekom napada na Lovas, 10. listopada 1991. godine, u kućama i dvorištima ubijena 22 civila, a do 18. listopada u improviziranim zatvorima ubijene su 23 osobe. Poginula su i 22 civila kad su 18. listopada 1991. godine bili primorani da kao živi štit koračaju kroz minsko polje, a u sporadičnim incidentima stradala su još tri civila.

Optuženima je produljen pritvor, i imaju rok od 30 dana da ulože žalbu Prizivnom sudu u Beogradu.

Satisfakcija za žrtve

Svaka presuda za ratne zločine je važna, ističe direktor fonda Heartefact Andrej Nosov i dodaje da ova posebno važna jer se odnosi na slučaj Lovas koji je od samog početka izazvao veliku pažnju javnosti: “Mislim da je isto tako važno što ova presuda, ako sam dobro razumio prvu vijest, uključuje i kaznu za one koji su naređivali progon civila tijekom tih oružanih sukoba. Što je čini posebno značajnom. Ali to je samo još jedna karika u nizu koja bi trebala upotpuniti sliku, prije svega o odgovornosti za počinjene zločine, ali isto tako i da osigura neku vrstu satisfakcije za one koji su žrtve tog i sličnih ratnih zločina”.

Slučaj Lovas je zapravo jedan očit primjer proganjanja civila, smatra Nosov: “Ova je presuda isto tako važna jer, podsjetit ću vas, imali smo one presude za Vukovar, i neke druge presude, koje su nam ukazivale da je u određenoj mjeri domaće pravosuđe nespremno da se u potpunosti nosi s teškim zločinima. I posebno da se nosi s nečim što bismo mogli nazvati srednje rangirani ili više rangirani časnici, odnosno s pripadnicima različitih formacija koji bi mogli snositi odgovornost”.

Presuda u delikatnom političkom trenutku

Nosov takođe napominje da je važno što ovakva presuda dolazi u jednom specifičnom političkom trenutku: “Ne treba ostaviti po strani činjenicu da su odnosi Zagreba i Beograda u ovom trenutku malo zategnutiji, i to prije svega zbog izjava predsjednika Srbije koji se odnose na Srebrenicu i Vukovar. Ja vjerujem da će ova presuda stoga biti pozdravljena i u Hrvatskoj. Ja mislim da je ova presuda dobra i značajna, i mislim da će veliki broj ljudi iz takozvane političke elite također pozdraviti ovu presudu”.

Direktor beogradskog Centra za regionalizam Aleksandar Popov kaže kako se nada da su pravosudni organi dobro odvagali visinu kazni za optužene za ovaj zločin: “A mislim da je značajno za naše pravosuđe da se na ovaj način učvršćuje povjerenje da će se pravedno suditi i u drugim slučajevima. To je dobar signal susjednoj Hrvatskoj, gdje je zapravo najviše i najčešće i bilo sporenja oko procesuiranja ratnih zločina i na presude koje su se izricale pred srpskim sudovima”.

Popov kaže kako očekuje da će ova presuda naići na pozitivne reakcije u Hrvatskoj: “Tim više što tamo na vlasti imamo jednu novu garnituru, koja je daleko više pokazala spremnost za suradnju sa susjedima, i poslala niz dobrih signala u odnosu na Srbiju. Sad se jedino čeka formiranje nove vlade u Srbiji, da se ta pružena ruka na neki način dalje prihvati, i da se taj proces normalizacije odnosa dalje ubrza”.