Preživjeli Holokausta još uvijek traže svoju rodbinu

„Dobar dan. Ovo je program izraelskog radija u kojem tražite svoju rodbinu“, ovako voditelj Izi Mann pet puta tjedno pozdravlja svoje slušatelje. „Svakog tjedna imamo najmanje jedan poziv u kojem čujemo priču koja ima veze s Holokaustom. Još uvijek postoji veliki broj slučajeva“, kaže Mann.

Kćerka jedne osobe koja je preživjela Holokaust je u tijekom emisije ispričala kako je njezin otac kratko prije smrti ispričao priču o svojoj prvoj ljubavi i još jednom djetetu kojem je otac. Što se s njime dogodilo? Hoće li itko tražiti? Ona je također je rekla kako je pronađena kutija s 70 pisama od 1939. godine od jedne židovske obitelji iz Biaystoka u Poljskoj rodbini u tadašnjoj Palestini. Tko danas poznaje tu obitelj?

Emitiranje emisije je počelo 1945. godine

Novinar razgovara sa slušateljima i poziva ih na gostovanje u emisiji. Jedan od njih je Shlomo Kasierer, koji je 1. siječnja ovdje bio gost. „Tražim kćerke mog oca. Dakle, tražim moje sestre. Zovu se Dvira i Esther. Jedna je rođena 1937., a druga 1939. godine. Znam da su ubijene u Auschwitzu. Međutim, imam osjećaj da je jedna od njih još uvijek živa“, kaže on.Voditelj emisije Mann kaže kako slušateljima često govori da je mala vjerojatnost da će nekoga pronaći. „Međutim, uzimam ih u emisiji za onih jedan posto vjerojatnosti da ćemo postići uspjeh“, kaže Mann.

Emitiranje emisije u kojoj se traži rodbina je počelo 1945. godine. Tada, godinu dana nakon oslobađanja koncentracijskog logora Auschwitz, voditelj je čitao dugački popis s imenima traženih osoba.

Novinar Mann nam priča o svom djedu. Njegova sestra je ubijena sa svojim kćerkama. Njegov djed je u emisiji čuo zetovo ime i saznao da je ovaj još uvijek živ i da ga traži. “Otac mi je pričao o napetim očekivanjima. Bez obzira na to je bio tužan. Njegov zet je bio skrhan čovjek. U Izraelu se ponovo oženio. Međutim, umro je dvije ili tri godine kasnije. Jednostavno nije mogao podnijeti bol“, kaže on.

"Uskoro neće biti nikoga tko će tražiti"

„Emisija je emitirana do 1967 ili 1968. godine”, kaže Mann. Tek 2000. godine je novinar Yaron Enosh nastavio emisiju započetu 1945. godine. “Kao sin osobe koja je preživjela Holokaust, mislim da je ovo posljednja šansa. Uskoro neće biti onih koji će moći ispričati svoje životne priče i koji neće imati koga tražiti”, kaže Enosh.

Useljevanje više tisuća židova iz bivšeg Sovjetskog Saveza je donijelo i mnogo novih informacija. Izi Mann kaže da su danas djeca ili unučad ti koji otkrivaju informacije o nepoznatim članovima obitelji. “Ljudi žele spasiti ono što se nakon Holokausta može spasiti. Ubijene rođake više nitko ne može vratiti. Ali, tradiciju, obiteljska sjećanja i obiteljsko stablo mogu. Mnogi koji nazovu kažu kako samo žele znati odakle potječu“, kaže Mann. Ta želja, 69 godina nakon Holokausta, kod novih generacija nije izgubila na značaju.