Prihod iz inozemstva spasio bilancu Deutsche Telekoma

U Grčkoj se zapravo još uvijek nisu smirili duhovi zbog ulaska Telekoma u bivši grčki državni monopolist o čemu se čak raspravljalo i u tamošnjem parlamentu, ali su se koncernu iz Bonna ipak počeli isplaćivati uloženi napor i novac. Samo grčki OTE sudjeluje s milijardu i pol eura u prometu koncerna i donosi oko pola milijarde u dobit prije odbijanja poreza i davanja. "Integracija u koncern ide veoma dobro", objavio je predsjednik uprave Telekoma Obermann i ukazao kako je već sada u sinergiji u tekućoj godini ostvareno 84 milijuna eura ušteda.

Sve žešća borba s konkurentima

Jer inače poslovi ne idu baš najbolje. Knjige Telekoma opterećuje i to što su rezultati njegovih ogranaka u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i Poljskoj postali još lošiji zbog nepovoljnih tečaja dolara, funte i zlote, makar su u slučaju britanske tvrtke mjere štednje pokazale i konkretne rezultate. Minus u knjigama je još u prvom kvartalu 2009. bio 40,8%, u drugom je pao na tek 13,5. Osobito u sektoru mobilne telefonije vlada sve teža - i sve skuplja borba s konkurencijom, tako da je kod mobitela rast dobiti zabilježen samo u Hrvatskoj, Slovačkoj i Crnoj Gori.

Nešto manje bjegunaca

U poslovanju Telekoma u samoj Njemačkoj dominiraju dvije stavke, jedna loša i jednu nešto manje loša. Loša vijest jest da ukupan promet i broj korisnika i dalje opadaju, a manje loša vijest - broj korisnika ne pada više tako brzo kao prije. Od travnja do lipnja je 473 tisuće Telekomovih korisnika promijenilo ponuđača usluga, a prošle godine u istom razdoblju je to bilo gotovo 650 tisuća građana. U Telekomu ističu kako niti taj podatak nije tako crn kako izgleda: vlasnici oko dvije petine tih otkazanih priključaka sklopili su novi ugovor kojim mogu telefonirati samo preko interneta (VOIP). Ali kada je riječ o novim tehnologijama, Telekom ima čitav niz problema.

Kako izgleda budućnost?

Najveći jest da ga i nacionalne i europske institucije za zaštitu tržišne utakmice sile da otvori svoju kablovsku mrežu i za druge korisnike. Nisu problem stari, bakreni kablovi nego činjenica kako se Telekomu utoliko jedva isplati uopće širiti svoju mrežu optičkih vlakana u koje će onda morati puštati i konkurenciju. S druge strane, njegova ambicija sustavom T-Home, gdje se na velika vrata kanio vratiti u sustav kabelske distribucije televizijskog programa ali sada putem širokopojasnog interneta, više škripi nego što se kreće. Doduše, do sada se za tu uslugu odlučilo oko četvrt milijuna korisnika, a jedan od važnijih razloga su utakmice Bundeslige koje se nude na taj način. Ali cilj Telekoma od milijun korisnika do kraja ove godine će veoma teško biti ispunjen. A teško je reći da je milijun kod više od 80 milijuna stanovnika Njemačke bio baš previše ambiciozan cilj.

Autor: A. Šubić (Telekom, dpa, FTD)

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm