Prije 20 godina svečani uzvanici, danas haški optuženici i osuđenici

Genocid u Srebrenici je jedna od četiri glavne točke haške optužnice protiv tvorca Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Uz to Radovana Karadžića optužnica tereti za etničko čišćenje i ubojstvo u 20 bosanskohercegovačkih općina. Ti zločini počinjeni su u cilju trajnog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata iz općina u kojima su, kako piše u optužnici, bosanski Srbi nasilno preuzeli vlast. Karadžić je optužen i za teror nad civilnim stanovništvom Sarajeva i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce.

Po optužnici koja se po težini zločina ne razlikuje od one protiv Karadžića ove godine će početi suđenje bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske Ratka Mladića. Poslije desetljeće i pol skrivanja od međunarodne pravde, uhićen je 26. svibnja prošle godine u selu Lazarevu u Srbiji.

Među onima koji su bili u prvom redu na sjednici proglašenja Srpske Republike Bosne i Hercegovine 9. siječnja 1992. godine mahom su današnji haški optuženici i osuđenici.

Priznanjem do slobode

Biljana Plavšić, koja je poslije Karadžića bila predsjednica Republike Srpske, priznala je da je počinila niz ratnih zločina navedenih u optužnici. Zahvaljujući tom priznanju i nagodbi sa Tužiteljstvom, oslobođena je optužbe za genocid i osuđena na 11 godina zatvora. Još dok je služila tu blagu kaznu u zatvoru u Švedskoj, porekla je sva svoja priznanja. Ipak je puštena na slobodu po isteku dvije trećine kazne.

Momčilo Krajišnik, prvi predsjednik takozvane Narodne skupštine Republike Srpske Bosne i Hercegovine osuđen je na 27 godina zatvora za ubojstva, progone na nacionalnoj i vjerskoj osnovi te nečovječno postupanje. U žalbenom postupku kazna mu je smanjena na 20 godina. Kaznu izdržava u Velikoj Britaniji, u jednom od zatvora koje je dvadesetak zemalja po sporazumu s Ujedinjenim narodima stavilo na raspolaganje Haškom tribunalu.

Uz ova četiri, Haški sud je pokrenuo još 40 optužnica protiv 60 osoba optuženih da su počinile zločine nad Bošnjacima i Hrvatima na prostoru današnje Republike Srpske. U trinaest postupaka 24 osobe su optužene za masakr u Srebrenici, među kojima i bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević, koji je preminuo 2006. u haškom pritvoru i nije dočekao presudu.

Za zločin u Srebrenici Haški sud je izrekao kaznu od 35 godina Radislavu Krstiću, zapovjedniku Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske. Krstić je prvi optuženik u Europi koji je nakon procesa u Nürnbergu osuđen za pomaganje genocida. Dvojica zapobjednika Vojske Republike Srpske priznali su krivicu za zločin u Srebrenici: Momir Nikolić osuđen je na 20, a Dragan Obrenović, načelnik stožera Zvorničke brigade na 17 godina zatvora.

Pred Žalbenim vijećem je presuda protiv sedmorice visokih časnika vojske i policije Republike Srpske za srebrenički masakr. U prvostupanjskom postupku Vujadin Popović i Ljubiša Beara osuđeni su na doživotni zatvor, Drago Nikolić na 35 godina, a ostala četvorica na kazne od pet do 19 godina zatvora.

Četiri godine pune zločina

Za opsadu Sarajeva i teror nad civilnim stanovništvom na doživotni zatvor osuđen je general Stanislav Galić, a njegov nasljednik na položaju Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske Dragomir Milošević na 29 godina zatvora.

Nazivi predmeta u Haškom tribunalu govore o zločinima na području Republike Srpske u prve četiri godine njezinog postojanja. Uz Srebrenicu i Sarajevo, ti predmeti su Bosanska Krajina, Prijedor, Bratunac, Foča, Višegrad, planina Vlašić, Vlasenica i Bosanski Šamac.

Tri mjeseca nakon osnivanja takozvane Srpske Republike Bosne i Hercegovine 9. siječnja 1992, nicali su logori širom njezinog područja. Za zločine počinjene u logorima Omarska, Keraterm, Trnopolje, Sušica i zatočeničkim objektima u Foči, Višegradu i drugim gradovima osuđeno je 20 optuženika.

Po optužbi za osnivanje tih logora i zločine koji su u njima počinjeni u utorak (10.01.) je na Haškom sudu nastavljeno suđenje bivšim visokim časnicima policije Republike Srpske Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu.

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. ur.: D. Dragojević