Prijeti li Crnoj Gori "dužničko ropstvo"?

Iako je Vlada planirala da se sljedeće godine zaduži s dodatnih 230 milijuna eura, crnogorski ekonomist Milenko Popović se boji da to neće biti dovoljno. Kako objašnjava, postojeća razina javne potrošnje neće biti dovoljna za zadovoljavanje svih potreba. "Jedino što može srušiti ovu projekciju su direktne strane investicije. Međutim, u godinama krize, strane investicije su realne kao što je realno da vam se posreći dobitak u kockarnici", kaže Popović. Strane investicije su ove godine manje za oko 40 posto. Popović navodi da se Crna Gora treba okrenuti industrijskoj proizvodnji, koja je gotovo na izdisaju.

Nacrtom proračuna predviđeno je smanjenje državne potrošnje za svega milijun eura, jer su planirani rashodi od 1,252 milijarde eura. Kao takav, proračun nije ni razvojni niti socijalni, kaže predsjednik parlamentarnog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović. On dodaje kako je jasno da proračun ne bi bio održiv bez novih zaduženja i upozorava da Crna Gora, nakon što se prošle godine zadužila za oko 500 milijuna eura, ulazi u opasnu zonu prezaduženosti. "Polako se ulazi u zonu velikog zaduženja jer se za tri godine dug prema inozemstvu utrostučio. Postavlja se pitanje da li se i koliko dugo može s ovakvom gospodarskom politikom", ocjenjuje Damjanović.

Zaduživanja

Crna Gora je krajem rujna prošle godine realizirala prvu emisiju euro-obveznica, kojima je prikupila 200 milijuna eura. Rok za podmirenje tog duga je pet godina, a u međuvremenu će se u godišnjim ratama otplaćivati kamata koja će ukupno iznositi skoro 80 milijuna eura. Početkom travnja ove godine Crna Gora se još jednom, zbog servisiranja prethodnih dugova i krpanja proračunskih rupa, zadužila za 180 milijuna eura na međunarodnom tržištu kapitala. Novac je ponovo posuđen na pet godina, a kamate će, samo za ovaj kredit, koštati više od 65 milijuna eura. Nakon toga se Crna Gora i kod Svjetske banke zadužila za oko 60 milijuna eura.

Profesor Milenko Popović kaže da sadašnji dug, koji je na razini od oko 44 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), još uvijek nije dramatičan, ali i upozorava da će on rasti. "Tim prije jer je realno očekivati da će ova kriza trajati jako dugo - deset, dvadeset godina", očekuje Popović. Aleksandar Damjanović navodi kako vlada umjesto zaduživanju treba raditi na boljoj naplati poreza i carina te na promjeni porezne politike. "Pitanje je i mogu li se s ovakvim rashodima servisirati postojeće obveze, socijalna davanja i slično. Mislimo da se mora naći prostor za nove prihode, da alternativa zaduživanja vodi u dužničko ropstvo", ocjenjuje Damjanović.

Štrajkovi

U nacrtu proračuna najveće povećanje rashoda predviđeno je za mirovine, socijalna davanja, kamate i plaće korisnika proračuna, dok su za 25 posto smanjeni troškovi za subvencije, nabavu opreme, reprezentaciju i putovanja. Posljednjih godina međunarodne financijske institucije ukazuju da se mora smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru, ali i nakon raznih najava Vlada još uvijek ne pribjegava smanjenju državnog aparata. Oporba i dio nevladinog sektora tvrde da zaposleni u državnoj administraciji i članovi njihovih obitelji čine glavno biračko tijelo vladajuće koalicije.

Očekuje se da će iduće godine plaće zaposlenih u javnoj upravi i mirovine samo neznatno porasti. Crnu Goru potresaju štrajkovi zaposlenih u zdravstvu i sudskoj administraciji koji traže povećanje plaća i do 100 posto. Medicinske sestre i pravnici zaposleni u sudovima zarađuju oko 300 eura mjesečno, znatno ispod republičkog prosjeka. Vlada ove godine planira i pomoć za privatne tvrtke u vrijednosti od ukupno 10 milijuna eura. Do sada je najviše novca otišlo za subvencije Željezari, koja je nakon dvije neuspješne privatizacije bankrotirala i Kombinatu aluminija, koji je u velikim teškoćama i kome također, sudeći prema najavama, prijeti bankrot.

Autorica: Vesna Rajković, Podgorica

Odg. ured: A. Jung-Grimm