Prijeti li ponovno zahlađenje odnosa između Srbije i Hrvatske?

Čitava retorika je tako s pravnog spuštena na politički teren, jer se nije moglo čuti puno toga o strategiji obrane srpskog pravnog tima pred ovim sudom već je fokus pažnje javnosti usmjeren na protutužbu za genocid.

Politički establišment je različito reagirao na mogućnost podizanja protutužbe. Mišljenja su se kretala od ocjena da je to emotivna reakcija koja će izazvati dodatne napetosti, pa do onih koji su snažno podržali takvu odluku. Direktor Inicijative mladih za ljudska prava Andrej Nosov smatra da protutužba svjedoči o pritisku koji Beograd želi zadržati kao relevantnu poziciju u odnosima s Hrvatskom, ali da je umjesto tužbe bilo i boljih rešenja, na primjer priznanje zločina koji su počinile srpske oružane snage u Hrvatskoj. "Ne isprikom u kojoj se traži protuisprika, već jednim iskrenim suosjećanjem sa žrtvama", objašnjava Nosov dodajući kako misli da bi to znatno doprinijelo nekom drukčijem odnosu.

Povratak oštre retorike

Većina analitičara dijeli mišljenje da će nakon ovakvih poteza dvije zemlje ući u fazu višegodišnje napetosti. Tužba i protutužba po takvim ocjenama podrazumijevaju dugogodišnje parničenje koje će teško ići u prilog poboljšanju međusobnih odnosa. Andrej Nosov je i pored toga optimist: „Prvi razlog je taj što i Hrvatska i Srbija žele ući u Europsku uniju i bilo koja vrsta novih sukoba nije dobra. A drugi razlog je taj što se u Srbiji već događaju suđenja za ratne zločine, kao i u Hrvatskoj, koja se bave upravo onim o čemu je govorio Jeremić i o čemu govori hrvatska strana“.

Ono na šta se skreće pozornost u Beogradu je povratak oštre i već pomalo zaboravljene retorike na relaciji dvije države. To je po ocjeni mnogih dodatni razlog za zabrinutost kada je riječ o sigurnosti regije.