Prioritet hrvatsko-njemačkih odnosa: gospodarstvo

Tijekom svog jednodnevnog boravka u Berlinu hrvatska premijerka Jadranka Kosor razgovarala je i s njemačkim ministrom gospodarstva Rainerom Brüderleom. Rezultat tog razgovora je održavanje Hrvatsko-njemačkog gospodarskog foruma u lipnju u Zagrebu. No riječi je bilo i o produbljenju gospodarskih odnosa općenito.

Gospodarstvo kaska za politikom

Politički odnosi Hrvatske i Njemačke su izvrsni, Njemačka i dalje svim srcem podržava Hrvatsku na njezinom putu u Europsku uniju. To se moglo čuti nakon susreta hrvatske premijerke Jadranke Kosor i njemačke kancelarke Angele Merkel u Berlinu. No isto se tako moglo čuti da se još mnogo toga može učiniti na gospodarskom planu.

Kako sve ne bi ostalo samo na riječima, odmah nakon susreta s Merkel, Kosor je razgovarala i s njemačkim ministrom gospodarstva Rainerom Brüderleom. Prvi konkretni rezultat tog sastanka bio je dogovor o održavanju Hrvatsko-njemačkog gospodarskog foruma što bi se u lipnju trebao održati u Zagrebu. No, na dnevnom redu su se našle i opće gospodarske teme poput turizma i poljoprivrede.

"Razgovarali smo o suradnji na području poljoprivrede i ekonomije u užem smislu, a naravno jedna od glavnih tema je bio i razvitak turističke suradnje budući da su njemački turisti i prošle godine bili na prvom mjestu po broju noćenja", rekla je Kosor nakon susreta s Bruederleom te je najavila da će Hrvatska učiniti sve da "ih ove godine dođe još više".

Pomoć u iskorištenju europskih fondova

Rainer Brüderle, koji je najavio svoj dolazak u Zagreb, objasnio je da bi na spomenutom forumu najviše trebalo biti riječi o jačanju manjih i srednjih poduzeća, ali i poljoprivrede i to one ekološke za koju još uvijek postoje neispunjeni kapaciteti na europskom tržištu.

"Trebamo vidjeti gdje su praznine. Nema smisla pojačavati poljoprivredu jer je europsko tržište zasićeno. Zato treba pojačavati segmente u kojima hrvatski poljoprivrednici mogu zaraditi", rekao je Brüderle. Njemački ministar gospodarstva je istaknuo i važnost pojačane upotrebe obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj te je zaključio da posebice na polju iskorištavanja vrjetra u Hrvatskoj postoje veliki potencijali.

Brüderle je, s pogledom na skorašnje članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, također ponudio njemačku pomoć glede uspješne koordinacije iskorištavanja europskih fondova.

Autor: N.Kreizer

Odg. ur.: S. Matić