Progresivni birači, konzervativna vlada?

Španjolcima je dosta politike. Nakon parlamentarnih izbora u prosincu 2015., stranački lideri su pregovarali tjednima, ali nisu mogli postići dogovor. Anketa instituta Metroscopia koju je naručio list El Pais, pokazala je da bi će na novim izborima glasati samo 70 posto birača. Ta suzdržanost bi dobro došla konzervativnom tehničkom premijeru Marijanu Rajoyu iz Narodne stranke (PP). Birači te stranke obično u većoj mjeri idu na birališta, u svakom slučaju većoj od birača drugih stranaka.

Među onima koji bi glasali za PP je i Christiano. On ima 82 godine i jasno mu je da demografski trendovi ne idu na ruku tradicionalnim strankama. "Mladi ljudi očigledno vole eksperimentirati", rekao je on za DW. "Ali, starijima od 60 godina važan je red, i zato glasaju za PP."

Iako je vladajuća stranka suočena s bezbrojnim optužbama za korupciju, i dalje će je podržati većina konzervativnih birača. Pa i Christiano. On će i dalje glasati za PP. "Točno je da su se konzervativci obogatili, ali to čine svi političari. Ali, ako pobjede komunisti, oni će Španjolsku odvesti u propast."

Protest protiv kursa štednje

"Komunisti" su za njega pripadnici koalicije Unidos Podemos u kojoj su zajedno ljevičarske stranke Podemos i Ujedinjena ljevica (IU), a one se protive vladinom kursu štednje. Ankete pokazuju da rejting ove koalicije stalno raste i da bi ona na izborima najvjerojatnije osvojila drugo mjesto.

Unidos Podemos je poprilična prijetnja za španjolski politički establišment. Doduše, njezinn vođa, Pablo Iglesias, važi kao arogantan i kolerik, i zbog toga nije omiljen među svojim biračima. Koalicija koja se protivi kursu štednje s Madridom, Barcelonom i Valencijom već kontrolira tri najveća španjolska grada. Ona ima mnogo simpatizera među urbanim, mladim i obrazovanim biračima.

"Glasat ću za Unidos Podemos, iako ne smatram da bi Pablo Iglesias trebao biti španjolski premijer", kaže 55-godišnja Flor. Ona i njezin suprug Leandro su prije 30 godina iz Argentine došli u Španjolsku. Otada rade ako slobodni grafički dizajneri u Madridu.

Sažaljenje prema socijalistima

Flor i Leandro vjeruju da bi i njihovi poznanici glasali za Podemos. "Naravno da smo pretežno lijevo orijentirani. Ali, nitko od naših prijatelja ne namjerava dati svoj glas socijalističkoj stranci PSOE", kaže Flor. Ona dodaje da joj je jedan poznanik nedavno rekao da mu je žao Pedra Sancheza, predsjednika PSOE-a i da će zato možda glasati za njega. "To je bilo zabavno. Ali, evo, i ja sam donedavno spadala u simpatizere Sancheza. Ali, sada ga još samo žalim."

Njegova stranka PSOE prolazi kroz najtežu krizom u posljednjih nekoliko desetljeća. Prvi put otkako je Španjolska 1978. Vratila na staze demokracije, socijalisti se u anketama ne nalaze među prve dvije stranke s najviše glasova.

I pored lošeg rejtinga među građanima, PSOE se može nadati povoljnom rezultatu. Izborni sustav favorizira ruralne sredine, a tamo se - u Andaluziji i Extremaduri - socijalisti mogu nadati da će proći bolje od konkurencije s lijeve strane.

Komplikacije oko formiranja vlade
Neovisno od toga tko će dobiti najviše glasova ili mandata, sigurno je samo da se nijedna stranka ni koalicija neće moći približiti brojci od 176 mandata koliko je potrebno za formiranje vlade. Komplicirani odnosi između trojice partijskih lidera (Rajoy, Iglesias, Sanchez) kao i težnje za odcjepljenjem Katalonije, bitno će otežati pregovore, posebno među ljevičarskim strankama.

Sanchez je već izjavio da neće podržati formiranje vlade koju bi predvodili Rajoy ili Iglesias. Iglesias bi rado surađivao sa Sanchezom, ali ne i s desničarskim PP-om niti s novom desno-liberalnom Strankom građana (PC). Šef PC-a Albert Rivera - ta stranka bi prema anketama mogla dobiti 40 mandata - pozicionirao se između PP-a i PSOE-a. Njegova stranka je antipod Unidos Podemos, koja se zalaže za neovisnost Katalonije.

Antoni Barroso, zamjenik direktora istraživanja londonskog instituta Teneo, u jednom pismu klijentima svoje firme je napisao da izbori neće olakšati formiranje vlade. Za Barrosoa je najrealističnije formiranje manjinske vlade koju bi predvodio PP i koju bi „tolerirali“ PC i PSOE.

Politički komentator i pisac Carlos Santos smatra da su izgledi za formiranjem stabilne većinske vlade – slabi, iako postoje. On se slaže s Barrosom: "Iako većina birača glasa sa ljevičare, veće su šanse da vlada bude desničarska."