Promjena kursa monarhija u Perzijskom zaljevu

Haled Bin Salman s osmijehom na licu sjedi u sivom borbenom zrakoplovu. Sin saudijskog princa nasljednika djeluje zadovoljno. Upravo se vratio iz akcije protiv terorističke milicije IS (Islamska država) u Siriji. Barem tako prenosi državna novinska agencija Saudijske Arabije koja je i objavila fotografiju. Korisnici mreže Twitter su je već podijelili stotine puta i popratili različitim komentarima. Ova fotografija nije samo dokaz sudjelovanja Saudijske Arabije u napadima. Ona je i simbol promjene službene politike ove zemlje, koja se očito umiješala u rat u Siriji.

Saudijska Arabija je dugo samo neizravno sudjelovala u ratu u Siriji. Kad su prosvjedi protiv sirijskog predsjednika Bašara al Asada sredinom 2011. prerasli u nasilje, vlada u Rijadu je novcem podržala oružane snage prijateljskih zemalja. Ona se ipak nije vojno umiješala u sukob. Za razliku od ove zemlje, Katar se 2011. pridružio vojnoj intervenciji protiv dugogodišnjeg vladara Libije, Muamera el Gadafija.

Velika novina je to što su se sada Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Jordan priključili intervenciji u Siriji, pogotovo zato što se Katar proteklih mjeseci našao u svojevrsnoj izolaciji unutar takozvanog Vijeća za suradnju u Perzijskom zaljevu (GCC). Ovo vijeće neki nazivaju i "klub naftnih monarhija".

Svađa među kraljevima

Tri od šest članica GCC-a su tijekom proljeća povukle svoje veleposlanike iz Katara jer je ova država podržavala Muslimansko bratstvo. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati u ovom islamističkom pokretu vide opasnost za vladavinu kraljevskih obitelji. Bogati stanovnici Katara su osim toga skupljali priloge za radikalne borce u Siriji i Iraku. Šeik Katara Tamim Bin Hamad Al-Thani negirao je prošlog tjedna tijekom prvog posjeta Berlinu da je novac za ekstremiste izdvajala i vlada ove države. Mnogi joj to predbacuju. Prvenstveno Saudijska Arabija i Jordan smatraju da ih ugrožava "Islamska država". Ove dvije zemlje izravno graniče s područjima Sirije i Iraka u kojima se vode borbe.

Opasnost koja prijeti od IS-a očito je zbližila monarhije. One sada djeluju zajednički, odnosno podržavaju SAD u borbi protiv terorista. "Ovo je najvažniji savez koji je Washington mogao pridobiti na svoju stranu još od doba Prvog zaljevskog rata 1991. godine, kada je oslobođen Kuvajt", piše Markus Bickel, stručnjak za Bliski istok, u novinama Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Sultan Al-Qassemi, jedan od najutjecajnijih komentatora na mreži Twitter iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, u ovom savezu vidi dokaz da među arapskim zemljama glavnu riječ više ne vodi Egipat, nego države Perzijskog zaljeva. "Egipatski predsjednik El Sisi je propustio priliku da se pokaže 'nezamjenjivim' za SAD i nije se priključio koaliciji protiv IS-a. Marginalizacija Egipta se nastavlja", piše Al-Qassemi.

Pohvale stižu iz SAD-a

Predsjednik SAD-a Barack Obama je odao priznanje ministrima vanjskih poslova Bahreina, Katara, Jordana i Saudijske Arabije zbog njihove podrške u akcijama iznad Sirije. Bez njihove pomoći ne bi bilo moguće potisnuti ekstremiste IS-a u pograničnim područjima između Sirije i Iraka. Pohvala bi trebala goditi saudijskoj kraljevskoj obitelji. Slike mladog princa u borbenom zrakoplovu uklapaju se u sve ovo: Saudijska Arabija se predstavlja kao država s efikasnim borbenim snagama - i kao država s novom vanjskopolitičkom strategijom.