Propala reforma njemačkog pravopisa

Cilj reforme njemačkog pravopisa iz 1996.godine bio je pojednostavljenje pravila, no najnovija izdanja rječnika Duden i Wahring, gdje je sve ostalo po starom, definitivno su pokazala da od svega neće biti ništa. Umjesto jedne zajedničke ortografije njemački jezik sada ima - dvije. Time se nastavlja pravopisni kaos, a Vijeće koje je osnovala njemačka Konferencija ministara kulture o svemu i dalje šuti.

Wahrig i Duden izlaze pod istim krovom

Da stvar bude još pikantnija, Wahrig i Duden izlaze pod istim krovom. Novi šef u Bibliografskom institutu, izdavačkoj kući Dudena je izdavačka kuća Cornelsen koja zajedno s Bertelsmannom izdaje Wahrig. Ako se želi dokazati da lijeva ruka ne zna što radi desna, tada je ovo najbolji argument. Predsjednik spomenutog Vijeća, bivši bavarski ministar kulture Hans Zehetmair očito nije primijetio razlike između riječnika Duden i Wahring. Nedavno je u jednom razgovoru čak upitao „zar postoje uopće razlike“ i na taj način pokazao kako uopće ne prati rad Vijeća kojim predsjedava.

Još prije tri godine bilo je nekoliko poziva upućenih Vijeću da konačno riješi kaos na području njemačkog pravopisa. Ako Vijeće nije bilo u stanju riješiti to pitanje, trebalo je potražiti pomoć, primjerice kod Berlinske znanstvene skupine za njemački jezik koja je u prvom pregledu predstavila 350 razlika.

Tako, dok Duden piše „bei Weitem“, kod Wahringa je to „bei weitem“, kortison kod dudena ima na početku slovo „C“, a Wahring slovo „K“, talijanski pozdrav kod Dudena je „tschau“ kod Wahriga „ciao“, zatim tu su dileme „Play-back“ ili „Playback“, zatim „Große Koalition“ i „große Kolaition“. Dakle, u obje redakcije vlada potpuni kaos kada treba odlučiti o tome što je točno a što pogrešno.

Što zapravo radi Vijeće za pravopis?

Zehetmair je samo dobacio kako osobno nema problema s Wahringom. No, je li to zaista točno? List „Münchner Merkur“ predlaže da se baci pogled u internet: 69 posto korisnika interneta piše „selbständig“ umjesto reformiranog „selbstständig“ a onaj tko u kompjutor ubaci „Spagetti“ kompjutor ga pita je li ipak mislio na „Spaghetti“.

Zehetmair se ne uzrujava i smireno poručuje kako će Vijeće intenzivno i u miru promatrati jezik te prema potrebi dati svoje upute i preporuke. Drugim riječima, Vijeće neće raditi ništa.

Postavlja se pitanje je li spomenuto Vijeće uopće vrijedno novca kojeg njemačka Vlada izdvaja, a to je novac poreznih obveznika. Zanimljivo je i to da svoju funkciju čuvanja i nadgledanja njemačkog jezika ne vrši Vijeće za pravopis već njemačka novinska agencija dpa na koju se poziva i rječnik Wahrig.

Ponavlja se povijest

Na taj način se ponavlja fenomen iz povijesti. Tvorac njemačkog jedinstvenog pravopisa Konrad Duden bio je već jednom suočen s problemom razlike u pravopisu. Najveći protivnici dualnog sustava pisanja bili su tiskare i izdavačke kuće. 1902.godine na sastanku u Konstanzu tiskari su izrazili svoje negodovanje novim pravilima koja su samo još povećala nesigurnost u pravopisnom izražavanju. Već prije sto godina upravo su tiskani mediji bili najveći zagovornici jedinstvene ortografije.

1903.godine Duden je izdao priručnik „Duden za tiskare“ koji se kasnije ‚pretopio’ u normalni Duden. Sada se Wahrig poziva upravo na Dudenovu tradiciju, pa tako preuzima prijedloge koje je predložio dpa. Poštuje se pravilo da u problematičnim slučajevima treba vrijediti dosadašnje pravilo.

Novi Duden je pak najava novih okršaja. Duden stavlja na prvo mjesto svoju novu varijantu, a da pri tome ne označi u boji razlike u dosadašnjem pravopisu. Korisnik time neće saznati radi li se o ruševinama starog pravopisa ili se ortografski nalazite na ničijoj zemlji.

Reforma pravopisa promašaj kod mladih

Wahrig je dobio potporu izdavačkih kuća iz Švicarske. No najveće žrtve cijelog pravopisanog kaosa su učenici. „Nije da su učenici preglupi za nova pravila već je pravopisna reforma preglupa za učenike“, izjavio glavni urednik Thomas Paulwitz. Osim toga germanist Uwe Grund iz Saarlanda dokazao je da je reforma pravopisa u potpunosti promašaj kod gerencija mladih.

U opširnoj studiji u kojoj su uspoređeni pravopisni uratci tekstova učenika prije i poslje pravopisne reforme Uwe Grund je utvrdio da se broj pravopisnih pogrešaka - povećao.

Kao zaključak germanist Grund postavlja ključno pitanje: „Postoji li izlaz iz nacionalne katastrofe?“ I daje odgovor koji je vrlo slikovit: „Kao što stara narodna kaže, vrag mora izaći iz rupe kako je i ušao, a to vrijedi i za vraga koji je odgovoran za pogreške u pravopisu“.

Autor: Alen Legović / Dankwart Guratzsch, die Welt

Od. ur.: Andrea Jung-Grimm