Hrvatska: Je li zapela politika pomirenja i uključivosti?
5. kolovoza 2021
Hrvatska slavi 26. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja kojom je okonöana takozvana Republika Srpska Krajina (RSK), paradržava uspostavljena na hrvatskom teritoriju. Za razliku od prošle godine, na središnju svečanost Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Kninu, nekadašnjem „srcu RSK“, neće doći Boris Milošević (SDSS), potpredsjednik Vlade i politički predstavnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Nezavisni politički analitičar Davor Gjenero za Deutsche Welle kaže da je bio oduševljen prošlogodišnjim dolaskom Miloševića u Knin i odlaskom ministara branitelja Tome Medveda (HDZ) u Grubore, mjesto koje simbolizira ubojstva srpskih civila tijekom i nakon same Oluje. „Mislim da je izrazito važno prisjetiti se stradanja naših sugrađana srpske nacionalnosti svaki puta kada se slavi vojna pobjeda“, navodi Gjenero pa dodaje da mu je teško nagađati zašto ove godine toga nema.
„Možda je to zbog toga što još uvijek nije zakonski riješeno pitanja uzvika 'za dom spremni', a možda je nešto drugo. Iskreno se nadam da premijer Andrej Plenković (HDZ) namjerava riješiti to pitanje u najskorijem razdoblju. Čini mi se i da je za Hrvatsku jednako važno da prekine svaki kontinuitet s totalitarnim fašističkim režimom koji je djelovao kao kvislinška NDH. Jednako je važno za Srbiju da prizna genocid u Srebrenici. To su podjednako veliki problemi. Plenkovićeva vlada ima manevarskog prostora da to riješi pa da Hrvatska postane bolja država nego što je to sada", kaže Gjenero.
Postoje i oni koji misle da SDSS-ovcima ove godine nije bilo oportuno otići u Knin, prvenstveno zbog toga što službeni Beograd ne želi približavanje Hrvata i srpske manjine. Tako bivši predsjednik RH Ivo Josipović, i inače nesklon predsjedniku SDDS-a Miloradu Pupovcu – za kojeg je svojevremeno rekao da je etno-biznismen, za N1 kaže: „Pupovac i Milošević bili su pod pritiskom Beograda i očito su se HZD i SDSS dogovorili da će ove godine napraviti pauzu."
Bez uvjerljivog objašnjenja
Sve ostaje u domeni nagađanja, jer ni ključni politički ljudi srpske zajednice nisu posve uvjerljivo objasnili zašto se odustalo od onoga što se prošle godine činilo novim početkom ili čak prekretnicom. Sam Boris Milošević izjavio je da su se lani htjele poslati važne i jasne poruke te da se u tome uspjelo, a što je vidljivo prema reakcijama javnosti.
„Ove godine u Knin ne ide cijela Vlada RH i nekako smo kroz razgovore utvrdili da se ove godine ne ide. To nije korak unazad. Od politike uključivosti i pomirenja neće se odustati. Moj neodlazak ne znači odustanak od toga i slanje neke druge poruke“, kratko je objasnio Milošević koji je prošle godine, zbog dolaska u Knin, doživio silovite napade iz Srbije i, očekivano, brojne pohvale u Hrvatskoj.
Podsjetimo, upravo je Miloševićeva obiteljska priča ilustracija tragičnih ratnih zapleta; iako mu je otac bio hrvatski vojnik u Oluji, njegova baka bila je žrtva ubojica i pljačkaša koji su mjesecima nakon operacije Oluja nekažnjeno divljali oslobođenim teritorijem.
Prisjećajući se ubojstva srpskih civila koji su u Donjem Skradu dočekali Hrvatsku vojsku, a za što nije pokrenuta ni istraga, Milorad Pupovac je rekao: „Ovakve poruke kakve odašiljemo s mjesta komemoracija ne mogu dobiti podršku odmah i nije realno da ju se dobije odmah. Kad će to biti? Mi time ne gospodarimo, ne znamo, time gospodare oni koji vode državne politike, ali mi ćemo nastaviti, uključujući i komemoriranje hrvatskih žrtava." Pri tome nije nevažno da je Pupovčev SDSS koalicijski partner vladajućeg HDZ-a.
Proslava Oluje kao poruka službenom Sarajevu?
Osim toga, ovogodišnju proslavu Dana pobjede obilježila je i odluka predsjednika RH Zorana Milanovića da odlikuje Vojnu policiju HVO-a, kojom je zapovijedao Valentin Ćorić osuđen u Hagu, i Postrojbu za posebne namjene "Ludvig Pavlović" koju se povezuje sa ratnim zločinima nad Bošnjacima u Doljanima i Sovićima u Hercegovini.
„Ovdje smo večeras i sutra da se radujemo svojim uspjesima, a ne da likujemo nad tuđim porazima. Puno je krvi i i teških osjećaja palo za ovo da bi se pretvorilo u nekakvo likovanje… Ovo nije zamišljeno da se ikoga ponizi, najmanje ljude u BiH, ponavljam to treći put. Vjerujem da će dobru namjeru shvatiti naši prijatelji u BiH, to je dug časti, dug poštovanja prema ljudima koji su dali sve od sebe, koji su se borili za svoju državu zajedno s Armijom BiH. Ovo su važne stvari i ja ću ih stalno naglašavati", zaključio je na kninskoj tvrđavi večer uoči proslave Milanović.
Oni kritičniji prema Milanoviću u svemu vide nastavak njegovog nedavnog obilaska Hrvata u BiH, a što se u medijima ironično nazivalo i turnejom po Herceg Bosni. U svijetlu svega možda je dobro prisjetiti se i riječi političkog analitičara Žarka Puhovskog koji je nekoliko puta hrvatskog predsjednika Milanovića, nekadašnjeg čelnika hrvatskih socijaldemokrata, nazvao „nezakonitim političkim sinom Franje Tuđmana". I to u vrijeme kada ne postoji osoba, pa čak ni unutar HDZ-a, koja bi aktualnog predsjednika stranke, Andreja Plenkovića, nazvala Tuđmanovim sljednikom.
„Predsjednik je odlučio odlikovati dvije jedinice koje sa sobom nose puno toga suspektnoga, koje su se u nekim situacijama kompromitirale. Neupitno je da je Oluja provedena nakon Splitske deklaracije i da su vojske Hrvatske i BiH zajedno djelovale. Ali one koje su u sukobima u BiH u te nesretne tri godine radili nedopustive stvari, ne možete odlikovati ni za ono gdje su bili na pravoj strani", zaključuje Gjenero za DW.